Vlada premijera Zorana Milanovića u
četvrtak je održala svoju zadnju sjednicu.
Tehnički premijer poručio je da je Hrvatska bolja nego prije
četiri godine, a njegovi ministri svoj rad ocjenjuju čistim
peticama
Naša reporterka Nataša Božić je analizirala ima li argumenata za Milanovićevu tvrdnju da je njegova vlada izvukla zemlju iz krize.
Rezultata koji govore u prilog Milanovićevoj tezi o izlasku iz krize definitivno ima. Kada je Milanovićeva vlada preuzela zemlju od vlade Jadranke Kosor, BDP je stagnirao na 0 posto rasta. Nakon tri godine još dublje krize, Milanovićeva je vlada zapravo tek u zadnjoj godini mandata uspijela ostvariti rast i to ne beznačajan, 2.8 posto u trećem kvartalu, a po procjenama HNB-a u 2015. je gospodarstvo raslo po stopi od oko 1.7 posto.
Prosječna plaća je oko 230 kuna veća nego na početku njihova mandata, nezaposlenost manja za nekih 20-ak tisuća. Ipak, kad pričamo o stopi nezaposlenosti, ona je održala otprilike istu razinu kao i vlada Jadranke Kosor.
Vlada u brojkama
Ipak, nakon dobrih pokazatelja mandata vlade, treba obratiti pažnju i na one loše, kojih je itekako bilo.
Zaduživanje je najveća boljka Milanovićeve garniture. Javni dug gotovo se udvostručio u četiri godine, sa 154 na 289 milijarda kuna, odnosno s 47 posto BDP-a na oko 90 posto BDP-a.
Pao je i broj nezaposlenih, kao što smo vidjeli, ali i broj zaposlenih - za oko 16 tisuća osoba, a činjenica je da se iz Hrvatske iseljava puno više ljudi nego prije četiri godine.
U zadnjoj godini mandata Jadranke Kosor oko četiri tisuće ljudi više je odselilo nego doselilo u Hrvatsku, a u 2014. godini negativni saldo je premašio 10 tisuća ljudi. Podatke za 2015. godinu još čekamo.
Vlada u brojkama
