Prije upisavanja srednje škole, fakulteta ili prekvalifikacije valja razmisliti koja su zanimanja tražena na tržištu rada, naravno, ako se želite brzo zaposliti. Pitanje o tome koje kvalifikacije i diplome znače i najkraći boravak na burzi rada dodatno otvara najavljeno ukidanje godišnjih kvota za zapošljavanje stranih radnika. To bi pak trebalo početi iduće godine, a premda statistika svake godine malo varira, zadnjih nekoliko godina vidi se trend rasta turističkog sektora i odlazak radnika, posebno iz zdravstvenog sektora, piše Poslovni dnevnik.
16.02.2011., Hrvatski zavod za zaposljavanje, Zvonimirova 15, Zagreb - Po najnovijim procjenama u Hrvatskoj ima 335 000 nezaposlenih. Nezaposleni provjeravaju ima li slobodnih radnih mjesta. Photo: Zeljko Hladika/PIXSELL
U Hrvatskoj posao najbrže nalaze kuhari, konobari, hotelsko-turistički tehničari i turističko-hotelski komercijalisti, kažu analitičari Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nakon pregledavanja podataka o stručnim kvalifikacijama nezaposlenih koji su lani ušli u evidenciju i našli posao u roku od šest mjeseci, u što je uključen i prvi dio 2019. Za spomenutim zanimanjima potražnja je velika i to se ne odnosi samo na Jadran. U roku pola godine zaposli se više od polovice svih koji se prijave na HZZ. Kada su u pitanju diploma, najbže se zapošljavaju diplomanti učiteljskog studija u najvećim županijama. S učiteljskom diplomom je u šest mjeseci s burze otišlo od 77 do 88 posto nezaposlenih.
Naravno, viši stupanj obrazovanja znači i brži odlazak s burze. No, tijekom zadnjih godina trendovi na tržištu su pozitivniji pa je tako povećan udjel osoba koje u pola godine posao dobiju u svim kategorijama po stupnju naobrazbe. U tu računicu ne ulaze oni koji su završili četverogodišnju srednju školu i gimnaziju. Kada se gleda razlika između žena i muškaraca, ljepši spol je brži po dobivanju posla u svim kategorijama nego muškarci. Izuzetak je srednjoškolsko obrazovanje.
Stanje u Zagrebu i priobalnim županijama
U Zagrebu i njegovom prstenu su u vrlo kratkom roku posao dobili slastičari, automehaničari, vozači motornih vozila, kuhari i konobari. Slabije stoje cvjećari, frizeri, automehaničari, instalateri, a analitičari u tome vide znak da još uvijek nema oporavka osobnih usluga u Zagrebačkoj županiji i Gradu Zagrebu. Međutim, u Splitsko-dalmatinskoj županiji je nešto drukčije stanje pa je HZZ ostao iznenađen tim dijelom statistike jer bi bilo očekivano da je s rastom u turzmu zaživio i sektor usluga.
Kada je riječ o uslužnim zanimanjima, slično je i u Primorsko-goranskoj županiji pa do posla, osim kuhara, na tom području do posla brzo dolaze vozači. U slučaju fakultetski obrazovanim osobama, s burze u toj županiji su poslodavce najbrže našli oni koji su završili učiteljski i studij strojarstva.
U Osječko-baranjskoj županiji učitelji dolaze najbrže do posla
Učiteljski studij u Osječko-baranjskoj županiji je najisplativiji kada je riječ o brzom pronalasku posla. Osim toga, ondje posao brzo nađu osobe koje su završile studij matematike i informatike te opće medicine. Što se tiče strukovnih škola, u velikom postotku posao brzo pronalaze šumarski tehničari kao i tehničari za elektroniku, ali i prehrambeni, strojarski i medicinski tehničari.
15.10.2019., Osijek - Strajk u skolama Osjecko -baranjske zupanije,prazne ucionice. Photo: Davor Javorovic/PIXSELL
Možda zvuči nevjerojatno, ali u ovoj županiji je velika potražnja za turističkim kadrovima pa tako brzo do posla dolaze i kuhari, konobari, komercijalisti, ali i hotelsko-turistički tehničari.
Do posla slabo dolaze novinari, politolozi, kineziolozi, ekonomisti
Kako piše Poslovni dnevnik, potražnja je najslabija za osobama koje su završile studij iz područja društvenih i humanističkih znanosti, a ponuda je velika. Primjerice, u Zagrebu se u 2018. na HZZ prijavilo 200 diplomiranih novinara, a samo je trećina pronašla posao u roku od šest mjeseci.
Osim spomenutih, teško posao pronalaze i kineziolozi, komunikolozi, politolozi, ekonomisti. No, analizičari HZZ-a kažu da postoji vjerojatnost da za pojedine profesije ovisi i odabir sveučilišta.
'Podaci HZZ-a pokazuju da poslodavci cijene domaće kadrove'
Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje u Hrvatskoj gospodarskoj komori te nekadašnji ministar rada, kaže da podaci HZZ-a pokazuju da je tržište postalo dinamičnije i da se ruši mit da poslodavci ne žele zapošljavati domaće radnike. On smatra da je iz ovih pokazatelja jasno da se brzo zapošljavaju radnici koji žele raditi, osobito u strukovnim kvalifikacijama. Vidović procjenjuje da fleksibilizacija zapošljavanja stranih radnika, koja počinje vjerojatno krajem dijela 2020. godine, ne bi trebala bitno utjecati na domaće tržište rada. Brzina zapošljavanja iz HZZ-ove analize potvrđuje da poslodavci cijene domaće kadrove, objašnjava Vidović uz pozivanje na iskustva mnogih poduzetnika koji par godina već govore da zapošljavanje domaćih radnika donosi puno benefita. Neki od njih su poznavanje jezika, brže uvođenje u posao, manji troškovi smještaja i prehrane.
29.01.2015., Slavonski Brod - U dvorani Glazbene skole na svecanoj promocij,i diplome su primili diplomanti Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveucilista Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, studija u Slavonskom Brodu. Photo: Ivica Galovic/PIXSELL
Ova statistika bržeg zapošljavanja pokazuje da bi se obrazovni sustav trebao prilagoditi, a Vidović kaže kako se današnje obrazovanje ne može usporediti s prijašnjim te napominje da se zbog velikih promjena i trendova u gospodarstvu teško mogu predvidjeti potrebe koje će za radnicima postojati za dva desetljeća. Vjerojatno neće postojati potreba za nekim od zanimanja za koje se danas ljudi školuju, no s novim tehnologijama i kreativnim idustrijama, prijavljivat će se nove specijalnosti, smatra Vidović.
Za kraj je Vidović za Poslovni dnevnik zaključio da dinamične promjene na tržištu donose svima da se moraju trajno usavršavati i učiti kako bi mogli brže dolaziti do posla, ali i zadržavati radnu aktivnost.
