Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović izjavio je u četvrtak kako se Vlada zalaže za horizontalno povećanje plaća odnosno horizontalnu korekciju za sve, a ne samo za neke odabrane skupine.
"Ono što cijelo vrijeme komuniciramo je horizontalno povećanje plaća odnosno horizontalna korekcija. Istaknuo bih da je došlo do nekoliko horizontalnih korekcija, da su plaće u zadnje dvije godine podignute svima 11,5 posto kumulativno i očekujemo na toj razini da ćemo kroz daljnji rast plaća i pozitivna kretanja u gospodarstvu korigirati ih za sve, a ne samo za neke odabrane skupine", komentirao je Aladrović sindikalne zahtjeve za povećanje plaća uoči sjednice Vlade.
Granski kolektivni ugovori
O zahtjevima učitelja i nastavnika za povećanje plaća kazao je da će danas vidjeti koji su njihovi zahtjevi i ima li uopće po tom pitanju potrebe za razgovorom budući da su prošle godine sklopljeni granski kolektivni ugovori i da zahtjevi nisu vezani za kolektivno pregovaranje.
"Učitelji traže povećanje kroz koeficijente, prošle godine su sklopljeni granski kolektivni ugovori po tom pitanju i sada ćemo vidjeti koje će zahtjeve iznijeti i da li po tom pitanju uopće ima potrebe za razgovorom, što ćemo učiniti, koji su zahtjevi i koliko su teški ti zahtjevi", rekao je Aladrović.
Osvrnuo se i na zahtjeve zdravstvenih radnika za većim plaćama ustvrdivši kako su tu stvari vrlo jasne budući da njihov granski kolektivni ugovor ističe 31. listopada.
"Iz konteksta Ministarstva rada ovdje su stvari vrlo jasne, granski kolektivni ugovor za djelatnike zdravstva ističe s 31. 10. i tu ćemo raditi maksimalno na tome da dođemo do rješenja. Osobno mislim da smo blizu rješenja", kazao je i dodao da ono što je ranije parafirano košta oko 395 milijuna kuna.
Nacionalna mirovina od 2021.
O nacionalnoj mirovini ministar rada i mirovinskog sustava kazao je da će biti u potpunosti implementirana 2021. godine, da će se do jeseni sljedeće godine složiti zakonodavni okvir, te da su radne skupine već počele raditi na tome.
"U ovom trenutku možemo potvrditi da politički idemo s nacionalnom mirovinom te da će ona postati element unutra mirovinskog sustava odnosnu sustava socijalne skrbi", naglasio je dodavši kako je prerano govoriti koliko će to državu koštati.
Kazao je i da postoji maksimalna skupina od 53 tisuće ljudi koji će 2021. imati više od 65 godina, a neće imati primanja. Kada je riječ o referendumskoj inicijativi "67 je previše" ustvrdio je da nema pomaka u razgovorima sa sindikatima, te da je sada na potezu Hrvatski sabor nakon čega će se vidjeti u kojem smjeru će to ići dalje.
Traže mjesta za uštede
Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u četvrtak kako dodatni zahtjevi sindikata zdravstva i školstva nisu predviđeni u državnom proračunu te je pozvao na strpljenje do završetka pregovora.
"U ovom trenutku u proračunu ćemo u tijeku godine tražiti uštede na nekim stavkama rashoda, kako bi osigurali ta sredstva, postoji nekoliko ministarstava koja nemaju sredstva ni za ovih tri posto povećanja osnovice, a dodatni zahtjevi sindikata nisu planirani u proračunu, dozvolite da se pregovori završe, ja vjerujem da će se to u skorije vrijeme uobličiti", kazao je Marić uoči sjednice vlade.
Dodao je kako je zdravstvo tema jer je zaposlenima istekao kolektivni ugovor. "Imate činjenicu da su od prvog rujna plaće svim državnim i javnim službenicima povećana osnovica plaće za dva posto. Sve su to stvari o kojima sve vrijeme vodimo brigu kako bi imali što zadovoljnije zaposlenike, a s obzirom na specifičnost nas kao poslodavca, radimo na tome da svi skupa kao građani i porezni obveznici imamo čim bolju i efikasniju uslugu", kazao je Marić.
Potrebne ponovne analize
Naglasio je kako možda još postoje neki dijelovi državne javne uprave koje treba ponovno analizirati, ali i poručio kako "trebamo svi skupa raditi jedan pozitivan pritisak i pozitivno ozračje" da se u tom smjeru i krene. Novinari su ministra pitali znači li to da su prosvjetari posljednji na popisu povećanja osnovice plaće.
"Ne, ako se išta treba mijenjati to je zagovaranje horizontalnog pristupa, jer ne možemo zanemariti jedan ili drugi dio državne uprave, već moramo gledati sve skupa, ne postoji ni prvi ni zadnji", objasnio je Marić.
Dodao je da kada se govori o osnovici plaće, pregovaraju i razgovaraju sa svim dijelovima državne javne uprave. Na pitanje ima li novca u proračunu za takve poteze Marić je uzvratio: "Nema nikakvih razloga da dižemo paniku, ali moramo se držati vrlo odgovorno prema javnim financijama".
Dodatna milijarda i pol kuna
Dodao je kako je osnovica plaće u tri godine porasla preko 11 posto kao i da su kao Vlada spremni za daljnje razgovore. Na pitanje smatra li da će zagovaranjem horizontalnog pristupa povećanju plaća spriječiti val najavljenih štrajkova.
"Teško mi je reći jer nije na meni odluka, pregovarački odbor zdravstva sjedi za stolom, meni su se javili pojedini sindikati koji žele razgovore", kazao je ministar.
Ministar Marić novinarima je pojasnio i koliko bi trebalo koštati državu najavljeno povećanje osnovica plaća. "Tri posto na godišnjoj razini je oko devetsto milijuna kuna, dodatnih dva posto na godišnjoj razini je dodatnih 600 milijuna kuna. Sve što se dodatno traži je predmet razgovora i analiza", zaključio je Marić.
