Građani bez dopunskog zdravstvenog osiguranja plaćat će sto posto višu participaciju za preglede jer trenutačni je maksimum 265,44 eura po jednom računu, a to će se povisiti na 530,88 eura.
Dakle, kako se navodi u prijedlogu zakona Ministarstva zdravstva, povećat će se maksimalni iznos troškovima zdravstvene zaštite sa 60,13 posto na 120,26 posto što će, tvrde u Ministarstvu, poboljšati održivost zdravstvenog sustava.
Od 1. siječnja 2024. po svakom danu bolničke zdravstvene zaštite uvećat će se i postotak proračunske osnovice s 3,01 posto na 4,01 posto ili s 13,29 eura na 17,70 eura po svakom danu bolničkog liječenja, piše Slobodna Dalmacija.
Povećanje granice za bolovanje
Kada se radi o specijalističkoj dijagnostici koja nije obuhvaćena primarnom zdravstvenom zaštitom, ortopedskim pomagalima i drugim medicinskim proizvodima navedenim na listi tih pomagala i proizvoda, participacija se povećava sa 1,5% na 2% proračunske osnovice ili sa 6,62 eura na 8,83 eura. Što se tiče dentalnih pomagala, osobe od 18 do 65 godina starosti morat će platiti do 176,97 eura umjesto sadašnjih 132,74 eura participacije, što predstavlja rast participacije sa 30,07% na 40,09% proračunske osnovice, dok će stariji od 65 godina morati platiti 88,46 eura umjesto 66,35 eura, jer se postotak proračunske osnovice participacije povećava sa 15,03% na 20,04%.
Najavljeno je i povećanje dobne granice za korištenje bolovanja na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje sa 65 na 70 godina. Trenutačno su poslodavci koji zapošljavaju radnike starije od 65 godina obvezni platiti im bolovanje, dok su obrtnici dužni sami platiti svoje bolovanje.
Međutim, u budućnosti će stariji radnici kod poslodavaca i obrtnici ostvarivati prava na naknadu plaće koju će plaćati Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, odnosno državni proračun. Uvjet za to je da radnik ima navršenih 15 godina mirovinskog staža od nesamostalnog ili samostalnog rada.
Nove mjere i osiguravateljima
Uz najave novih mjera koje će povećati troškove za građane, uvode se i nove mjere koje će smanjiti prihode osiguravateljima. Prema novim propisima, osiguravatelji će morati uplaćivati pet posto prihoda umjesto dosadašnjih četiri posto od obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti za troškove zdravstvene zaštite koja proizlaze iz ozljeda koje su prouzročili vlasnici i korisnici osiguranih vozila. Ovaj iznos je konačan jer se model predujmljivanja iznosa stvarne štete i obveza konačnog obračuna pokazao neučinkovitim i teško provedivim, navodi Ministarstvo zdravstva.
Ministarstvo zdravstva obrazlaže povećanje ovog iznosa rastom broja registriranih vozača i motornih vozila koji su sve snažniji i brži, dok su posljedice stradalih u prometnim nesrećama sve teže. Ove posljedice uključuju dugotrajno liječenje, rehabilitaciju, trajno korištenje ortopedskih i drugih pomagala, lijekova, ugradbenih i potrošnih materijala. Oko pet posto teško ozlijeđenih osoba u prometnim nesrećama ostaje trajni stopostotni invalid, što je godišnje više od stotinjak ljudi, dok 10 posto njih trpi trajne posljedice, a najčešće su u pitanju mladi.
