Povodom rasta BDP-a u drugom kvartalu za 2,4 posto predsjednik Vlade Andrej Plenković se pohvalio da su i mirovine porasle za oko 12 posto, da je prosječna plaća u Zagrebu oko 1000 eura i da je Ministarstvo financija prvi put ove godine izdalo trezorske zapise od 32 milijuna Eura uz negativnu kamatnu stopu od 0,05 posto.
Dakle, de facto prvi put u povijesti hrvatska država se zadužila tako da su joj banke i ostale financijske institucije platile da uzme kredit. Naravno, nije riječ o nekom hrvatskom fenomenu, nego o globalnom fenomenu gdje je novac postao toliko jeftin da evo oni koji ga imaju plaćaju nekom drugom da ga uzme.
I nije riječ samo o državnim obveznicama, ili financijskim papirima, nekidan je jedna banka u Danskoj građanima ponudila stambene kredite uz negativnu kamatnu stopu i to upravo ovu koju spominje premijer od 0,05 posto.
Kakav je to fenomen negativnih kamatnih stopa, zašto bi itko nekome plaćao da uzme kredit i kakav je smisao tog biznisa, je li to dobro ili loše i ono što nas najviše zanima, hoće li i naše banke uskoro građanima plaćati da uzmu kredit u RTL Direktu objasnio je predsjednik Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović.
"Radi se o fenomenu u svijetu poznat gotovo 40 godina. Prvo u Japanu pa je onda kasnije korišten s malo više ili manje uspješnosti. To je s jednim zakšnjenjem došlo i kod nas - jedna mala emisija trezorskih zapisa s tom kamatnom stopom i mislim da to nije ništa tako značajno. Značajnije je da se Hrvatska zadužuje skuplje nego što se naši susjedi zadužuju", rekao je Adrović.
Dodaje da se i na negativnim kamatama može naći zarada: "Imate recimo Europske centralnu banku ili neku komercijalnu banku u Europi. Ako jedna Hrvatska banka ima 100 milijuna eura viška i daje ih tamo na čuvanje to će im naplatiti 0,4 ili 0,5 posto kamatu. Ako se da Ministarstvu financiju za negativnu kamatu od 0,05 posto, banka je prošla deset puta jeftinije. Ukoliko kamatne stopu počnu padati dalje, tada će vrijednost ovog trezorskog zapisa rasti, tako da postoji interes".
Danska banka je i građanima nedavno počel nuditi stambene kredite uz negativno kamatu stopu, no Adrović kaže da taj scenarij u Hrvatskoj nije izgledan.
"Mislim da su uvjeti u Danskoj i Hrvatskoj sasvim različiti. Danska praktički od 2012. ima nultu kamatnu stopu. Hrvatska to ne radi, i mislim da to nije potrebno. Standardna kamatna stopa za stambeni kredit u Hrvatskoj je negdje oko 3,5 posto. To su solidne kamatne stope", rekao je Adrović.
Ponovno je vraćen registar kreditnih dužnika, tzv. crna lista dužnika, mediji već pišu kako nitko tko je kasnio s plaćanjem jedne rate (750 kn) dva mjeseca neće moći dobiti kredit.
"Radi se o ljudim koji već imau problema. Dužnost je banaka da brinu o ispitivanju kreditne sposobnosti svakog klijenta, ne samo kod odobravanja kredita, nego i njegovog trajanja", rekao je Adrović.
Ipak, negativnih kamata na štednju ne treba se bojati.
"To nitko nije uveo, nijedna banka u EU zoni nije prenijela negativne kamatne stope na štednje. Mislim da se takva situacija u Hrvatskoj ne bi smjela dogoditi", smatra Adrović.
Većina ekonomista i financijaša očekuje da će i Europa i svijet i Hrvatska za nekoliko mjeseci ponovno uroniti u recesiju i ekonomsku krizu poput one iz 2008.
"Bolje je dočekati krizu s jeftinim novcem, nego skupim. Možemo govoriti o osjećaju, ali čini mi se da ne shvaćamo poruke koje nam dolaze iz međugodišnjih stopa. Vidimo da je izvoz pao, i da je oštro pala i osobna potrošnja. Možemo se naći u neugodnoj situaciji", kazao je Adrović.
