ZAOSTAJANJE U RAZVOJU /

A gdje su žene u politici? 'Kvote nisu idealno rješenje, ali boljeg trenutno nemamo'

Image
Foto: RTL / PIXSELL /AP Images / Pixabay

Bez rodne ravnopravnosti nema ni demokratskog društva, a na tom je tragu i Strategija EU za ravnopravnost spolova

3.7.2020.
23:25
RTL / PIXSELL /AP Images / Pixabay
VOYO logo

Lokalni izbori u Francuskoj, čiji je drugi krug održan prošloga vikenda, bit će upamćeni ne samo po velikom uspjehu Zelenih, već i po dolasku žena na čelo niza gradova. 

Image
'GRAD PO MJERI ČOVJEKA' /

Dva lica dvije europske metropole: Što bi Zagreb, kada bi htio, mogao naučiti od Pariza?

Image
'GRAD PO MJERI ČOVJEKA' /

Dva lica dvije europske metropole: Što bi Zagreb, kada bi htio, mogao naučiti od Pariza?

Francusku je, kažu, preplavio zeleni val, naime, stranka Ekologija Europe - Zeleni (Europe Écologie-Les Verts, skraćeno EELV) osvojila je nekoliko velikih gradova, uključujući Lyon, Bordeaux, Strasbourg, Tours, Poitiers, Grenoble ... Također, u Parizu i Marseilleu su sudjelovali kao podrška ljevici. No dok u Marseilleu slijedi još treći izborni krug jer Michèle Rubirola (Printemps de Marseille) ipak nije osigurala većinu, socijalistička kandidatkinja i dosadašnja gradonačelnica Anne Hidalgo, zahvaljujući podršci EELV-a, osvojila je svoj drugi mandat na čelu francuske prijestolnice.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjetimo, već je njezina prva pobjeda bila značajna ne samo jer je pobijedivši prošli put postala prva žena na čelu Pariza, već i jer je u toj povijesnoj borbi sudjelovalo nekoliko žena sudjelujući u utrci za prvu gradonačelnicu francuske metropole.

Image
Foto: AP Images

Anne Hidalgo (AP Images)

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sada su gradovi diljem Republike dobili još niz gradonačelnica - Jeanne Barseghian u Strasbourgu, Anne Vignot u Besançonu i Léonore Moncond'huy uPoitiersu dok je Martine Aubry, inače dugogodišnja gradonačelnica Lillea, osvojila novi mandat, kao i Johanna Rolland, ponovno izabrana gradonačelnica Nantesa. Sve više žena vlada i manjim gradovima, a što se tiče većih - čak i ako Rubirola ne pobijedi u Marseillu, na čelo grada će ipak doći žena - njezina protukandidatkinja Martine Vassal.

Francuske političarke više nisu (posve) 'drugotne'

Iako francusko zakonodavstvo već dva desetljeća zahtijeva ravnopravan broj žena i muškaraca na izbornim listama, tek sad je na lokalnim izborima postignut velik, iako ne i dovoljan, napredak s obzirom na to da su dosad žene u Francuskoj bile na čelu samo 17 posto gradova.

Nažalost, žene su podzastupljene na svim razinama vlasti diljem svijeta, a ni Hrvatska po tome nije izuzetak iako ima Zakon o ravnopravnosti spolova i Zakon o izborima zastupnika/ca u Hrvatski sabor koji obvezuju političke stranke da prilikom predlaganja lista poštuju načelo da na listama ne smije biti manje od 40 posto niti jednog spola.

No, korijen problema je dublji i valja podsjetiti da su žene u hrvatskoj politici sustavno podzastupljene od 90-ih godina prošlog stoljeća. Trenutno se Hrvatska na svjetskoj ljestvici zastupljenosti žena u parlamentima nalazi na 97. mjestu uz Rumunjsku, Honduras, Maroko i Pakistan. Na ovim parlamentarnim izborima situacija jest bolja u odnosu na 2016. i može se očekivati nešto više izabranih žena u Sabor od mizernih 12,5 posto, koliko ih je tada osvojilo direktan mandat, pri čemu valja imati na umu da je na kraju u Saboru bilo 19 posto zastupnica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Međutim, loše prakse pri formiranju lista ni ovaj put nisu izostale. Nije dovoljno zadovoljiti kvotu, važno pitanje je i pozicioniranje. Primjer dobre prakse slaganja lista je ZIP model koji znači jednak broj žena i muškaraca na listi i njihov potpuno ravnopravan poredak. No toga se rijetki sjete, a još rjeđi drže.

Image
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Sabor RH (PIXSELL)

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zastupljenost žena u predstavničkim tijelima na nižim razinama je jednako loša. Temeljem rezultata lokalnih izbora iz 2017. udio izabranih žena u svim predstavničkim i izvršnim tijelima jedinica lokalne i regionalne samouprave je 24,4 posto, iako su žene na listama bile zastupljene s 41,7 posto. 

Što se tiče zastupljenosti žena u Europskom parlamentu, Hrvatska tu nešto bolje stoji nego ''doma'' pa od ukupno 12 zastupnica i zastupnika ima pet žena i sedam muškaraca. U ovom, a i u prethodnom sazivu Europskog parlamenta zastupljenost žena iznosila je 40 posto, a među 14 potpredsjednika čak je osam žena. EP ima i niz tijela zaduženih za razvoj i provedbu rodno osviještene politike i promicanje rodne ravnopravnosti i raznolikosti na političkoj i administrativnoj razini, kao što su Skupina na visokoj razini za rodnu ravnopravnost i raznolikost, Odbor za prava žena i rodnu ravnopravnost te Mreža za rodno osviještenu politiku. No posla je na ovom polju još jako puno.

Bez žena u politici nema pozitivnih promjena

''U Europskom parlamentu velika većina zastupnica iz svih političkih stranaka, uključujući i tzv. ekstremno desne, podržavaju izradu Strategije Europske unije za ravnopravnost spolova za razdoblje 2020 – 2025 te osnaživanje žena u politici. Rodna ravnopravnost je opći cilj i temeljna vrijednost Europske unije. Radi se o prvoj strategiji Europske komisije u ovom području koja je temeljena na obećanju njene predsjednice Ursule von der Leyen da će se zalagati za Uniju ravnopravnosti. Primjeri drugih država u kojima je visoka zastupljenost žena u tijelima političkog odlučivanja pokazuju da bez žena u politici nema pozitivnih promjena. Pogledajmo postignuća npr. finske ili novozelandske premijerke'', ističu za RTL.hr Tajana Broz i Lana Kučer iz Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI).

Predsjednica Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost Europskog parlamenta, austrijska socijaldemokratkinja Evelyn Regner inzistira na poštivanju zakona: ‘’Zakoni o ravnopravnosti EU-a i zabrana diskriminacije na temelju spola danas su važniji nego ikad prije. Na razini EU postoje pravne poluge koje moramo iskoristiti što je prije moguće. Za mene se borba za ravnopravnost odnosi na poštenije društvo, a to uključuje i financijsku pomoć ženama’’.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Rodno integriranje osnovno je načelo europske politike'

Regner se stoga obratila i otvorenim pismom predsjednici Komisije Ursuli von der Leyen i predsjedniku Vijeća Charlesu Michelu: ‘’Umjesto aplauza i dobronamjernih riječi, žene zaslužuju ozbiljnu politiku rodne ravnopravnosti. Polovina sredstava iz Fonda za obnovu EU-a mora biti usmjerena na unapređenje ženskih profesija, jačanje ženskih prava i rodne ravnopravnosti. Rodno integriranje osnovno je načelo europske politike što znači ozbiljno shvaćanje žena i njihovih životnih uvjeta u svrhu promicanja ravnopravnosti spolova u svim područjima politike. Zato se mjerama za rješavanje pandemije koronavirusa moramo boriti protiv socijalnih nejednakosti, koje će kao rezultat krize postati još vidljivije’’.

Image
Foto: Evelyn Regner / FB

Evelyn Regner (ER/FB)

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Ženama treba širom otvoriti vrata u politici'

''Kad je riječ o Europskom parlamentu i Europskoj komisiji, djelomice budi optimizam to što se čini da predsjednica Komisije Ursula von der Leyen razumije i podržava suštinu ravnopravnosti spolova. Također je u rekordnom roku donesena Strategija u kojoj se zahtijeva ukidanje rodno utemeljenog nasilja i stereotipa, ravnopravno sudjelovanje na tržištu rada, jednaka plaća za sve te rodna ravnoteža na rukovodećim položajima i u politici. Strategija je ambiciozna, a ključno je pitanje u kojoj će je mjeri Hrvatska poštivati i implementirati'', naglasila je za RTL.hr bivša saborska zastupnica, a sada europarlamentarka Romana Jerković.

Image
Foto: Pixsell, arhiva

Romana Jerković (PIXSELL)

Ona, doduše, dolazi iz redova SDP-a, na račun kojega često stižu kritike da ne poštuje ono za što se, kako tvrde, zalažu, a što se na ovim izborima pokazalo pri slaganju lista. Jerković se s time ne bi složila, ali svjesna je da se može i treba više: ''Ženama treba širom otvoriti vrata u politici i mislim da SDP to i čini. ... Za više žena u politici iznimno je važno osigurati servise podrške obitelji kao što su osiguravanje vrtića, jaslica, cjelodnevnog školskog boravka, brige o starijim članovima obitelji ... Cijeli je sustav mjera koji može omogućiti ženama da se lakše uključe i budu aktivne u političkom životu društva. No, ne treba zaboraviti da na status žena i njihov broj u politici i te kako utječe i obrazovanje i shvaćanje rodno utemeljenih uloga žena i muškaraca, ali i religija''.

Kvote nastoje mijenjati stereotipe da područje političkog djelovanja nije za žene

Bez rodne ravnopravnosti nema ni demokratskog društva, a istu nije moguće ostvariti bez sustavnih i dobro promišljenih rodno osjetljivih politika i strategija, upozoravaju Broz i Kučer: ''Rodni paritet treba postizati ne samo na svojim izbornim listama nego i u tijelima svojih političkih stranaka. Odgovorna politika podrazumijeva da se žene ne koristi kao dekorativnu kulisu, a rodnu ravnopravnost kao floskulu. Nažalost, u Hrvatskoj imamo upravo to. Očekuje se da stranke svoje riječi provode u praksi kao što je u ovom izbornom ciklusu to učinila platforma Možemo tj. Zeleno - lijeva koalicija''.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ipak, mnogi se pitaju jesu li kvote najbolje ili samo prijelazno rješenje, ili je li to previše jednostavna mjera koja neće riješiti strukturne probleme nedovoljne zastupljenosti žena.

Prema istraživanju antropologinje Home Hoodfar i profesorice međunarodnih odnosa i ženskih studija Mone Tajali najveći zagovornici i zagovornice kvota podzastupljenog spola su aktivisti i aktivistkinje jer ih vide kao mjeru u borbi protiv diskriminacije i kao unaprjeđenje zastupljenosti marginaliziranih skupina. S druge strane, najveći protivnici kvota su grupe političara i političarki koji smatraju da osoba treba biti birana isključivo na temelju zasluga, ne uzimajući pritom u obzir spol ili marginaliziranu skupinu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: PIXSELL

Prava žena (PIXSELL)

''Ako pogledamo druge države, možemo vidjeti da je nakon uvođenja kvota u nacionalnim predstavničkim tijelima tih zemalja postotak zastupnica porastao, tako npr. u Makedoniji iznosi oko 40 posto, a u Ruandi čak 60 posto. S obzirom na lošu situaciju u Hrvatskoj i činjenicu da kvote ujedno i ne moraju značiti jednaku zastupljenost žena i muškaraca u Hrvatskom saboru, prijedlog izmjena zakona bi trebao ići u smjeru uvođenja minimalne zastupljenosti podzastupljenog spola od 40 posto, ne na izbornim listama, već na izabranim mjestima u svim predstavničkim tijelima i na svim razinama vlasti'', smatraju Broz i Kučer.

Najteže je mijenjati svijest ljudi: Promjene u društvu se neće dogoditi same od sebe

''Kvote treba shvatiti samo kao alat, kao instrument koji nam je neophodan da postignemo cilj, a cilj je paritetna demokracija. Onog trenutka kad postignemo paritet u svemu, kvote nam više neće trebati. Kvote nisu idealno rješenje, ali boljeg trenutno nemamo. Dokaz da kvote nisu svemoguće je trenutna situacija. Zakon propisuje kvote, ali žene su u ovom mandatu Sabora i Vlade bile rijetka vrsta'', kaže Jerković.

Hrvatskoj su, ističe, reforme potrebne u svim društvenim sferama: ''Mi smo u situaciji da se u 2020. žene gura u diskriminatornu poziciju, a ne samo neravnopravnu. I to je dokaz da je najzahtjevnije mijenjati svijest ljudi. Ali promjene u društvu se neće dogoditi same od sebe, dakle spontano. Za to nam je potrebna rodno osviještena politika i zato moramo biti ustrajni u borbi za rodnu ravnopravnost i tražiti ispunjavanje kvota, dok god ne postane uobičajeno da jednu listu čine i muškarci i žene, u zastupljenosti kakva vlada u stvarnosti''.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kvote će, ističe Jerković, prestati biti potrebne ''kada se o političarkama prestane raspravljati u kontekstu izgleda ili mode, kada budu pozivane na rasprave i o temama poput ekonomije, sporta ili prometa, kada na razgovoru za posao žene prestanu dobivati pitanje poput "kada planirate djecu", kada nam prestane biti čudno što je žena kapetanica na brodu ili automehaničarka ... Dakle, kada to postane uobičajeno, a ne iznimka kao što je to sada, tada ćemo mi žene znati da živimo u ravnopravnom društvu u kojem nas se poštuje i smatra ravnopravnim partnericama''.

'Ako želimo vidjeti stvarne promjene, moramo nominirati više žena'

Postizanje pariteta bilo je presudno pri današnjem glasanju o kandidatu za izvršnog direktora Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) u Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku. Naime, kandidatura Francois-Louis Michauda nije prošla jer EBA za to mjesto nije nominirao niti jednu ženu, a Regner je poručila: ''Ako želimo vidjeti stvarne promjene, moramo nominirati više žena i pružiti im mogućnosti da dobiju važne poslove. Na taj način možemo promijeniti sustav''.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo