Povodom obilježavanja Svjetskog dana debljine predstavljeni su rezultati istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) naziva "Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2018./2019. (CroCOSi). Sanja Musić Milanović, epidemiologinja te prva dama Hrvatske, voditeljica je tog istraživanja, piše HRT.
Kako je kazala, Musić Milanović će predstaviti rezultate istraživanja koje je provedeno u osam tjedana, od veljače do travnja 2018.
04.03.2021., Zagreb - Javno predstavljanj rezultata istrazivanja "Europska inicijativa pracenja debljine u djece, Hrvatska 2018./2019. (CroCOSI)" u povodu obiljezavanja Svjetskog dana debljine. Sanja Music Milanovic. Photo: Matija Habljak/PIXSELL
"Sve ovo radimo jer zaista imamo ozbiljan problem. Prema istraživanju, čak 57,4% odraslih u Hrvatskoj ima previše kilograma, kao i 35% djece prema istraživanju CroCOSi 2015./2016., što je naša referentna točka za sva daljnja istraživanja CroCOSi", prenosi HRT izjavu Musić Milanović.
'INTEGRALNI, TORTILJA, PROTEINSKI': Sanja Musić Milanović učenicima predlaže 10 vrsta sendviča kao obrok u školi
Djeca najdeblja na jugu Hrvatske
Čak 6,6 posto hrvatskog proračuna usmjerenog na zdravstvo odlazi na sve ono što uzrokuju isključivo debljina i prekomjerna tjelesna masa, u što spada niz kroničnih bolesti koje kao rizični čimbenik imaju prekomjernu masu i debljinu, dodala je Musić Milanović.
"U idućih 30 godina, ako ne smanjimo trend porasta debljine, životni vijek smanjit će se za 3 i pol godine. Debljina je zajednički nazivnik za sve vodeće kronične nezarazne bolesti od kojih u Hrvatskoj pobolijeva i umire 90-93% ljudi. Imamo vrlo ozbiljan problem. Naši su muškarci apsolutni prvaci Europe - čak 67,6% muškaraca u Hrvatskoj ima previše kilograma. Djeca su nam prema prošlom istraživanju bila na visokom petom mjestu od 38 obuhvaćenih zemalja. Sve četiri zemlje iznad nas su mediteranske. Problem debljine je uočljiviji na jugu. Najmršaviji su na sjeveru, a najdeblji na jugu, pogotovo dječaci", navodi Musić Milanović.
U metropoli vitka djeca
Riječ je o istraživanju koje je provedeno u 144 matične te 90 područnih osnovnih škola, među 256 drugih i 249 trećih razreda osnovnih škola, u što je bilo uključeno 5.734 djece. WHO je dobio podatke djece od osam do devet godina, što je ukupno njih 2.711 - podjednako i djevojčica i dječaka.
"U dobi od osam godina imamo 33,1% djevojčica s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom. Bitno ih je više s prekomjernom tjelesnom masom - 21,2%, a debelo je 11,9%. WHO oboje tretira kao jedno. Dječaka je 37% s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom, 19,2% s prekomjernom tjelesnom masom i 17,8% s debljinom. Ukupno s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom imamo 35% djece. Zadržali smo se baš kao i u prethodnom krugu. Zadovoljni smo što smo zaustavili porast debljine djece u promatranom razdoblju. No, tek će novi krug istraživanja za 2020. godinu pokazati koliko je pandemija covida utjecala na pandemiju debljine.
Vidjet ćemo kako su epidemija koronavirusne infekcije i mjere koje su uvedene zbog nje utjecale na brojeve. Bojim se da će rasti, sukladno nekim preliminarnim istraživanjima (...) Po regijama najvitkiji su i najmanji problem s debljinom imaju djevojčice i dječaci Grada Zagreba (29,7%), zatim kontinentalne regije 36% i najdeblja djeca u Hrvatskoj su u jadranskoj regiji, čak 36,9%", navodi prva dama.
Kada je riječ o prehrambenim navikama mališana, Musić Milanović kaže da se danas zna da je zapravo problem debljine djece usko povezan s konzumacijom zaslađenih pića jer su to skrivene kalorije. "Ne računaju s njima", kazala je.
Danas se zna da je zapravo problem debljine u djece jako vezan za konzumaciju zaslađenih pića jer to su skrivene kalorije, ne računaju s njima, rekla je voditeljica istraživanja Sanja Musić Milanović.
