Tihi cunami - nije riječ o vodi, već o poplavi antibiotika. Tim terminom stručnjaci nazivaju veliki problem otpornosti bakterija na antibiotike, što bi do 2050. moglo biti uzrok smrti 10 milijuna ljudi. Upozorenja stižu svima: apelira se na odgovornost građana, ali i liječnika koji antibiotike propisuju.
Antibiotici spašavaju živote, ali s njihovom potrošnjom treba biti oprezan. To je bila glavna poruka akcije koja se dana odvijala na Cvijetom trgu u Zagrebu.
"Nemam ih potrebu koristiti, svaka bolest dosta brzo prođe, majka mi je liječnica, pa", rekla je Lora Holjevac iz Zagreba.
"Ako je zbilja kakva upala i doktor kaže onda da, inače ne", veli Zagrepčanin Ivan Ivanko.
"Imam četvero djece i moram priznati da od njih četvero, možda smo 5-6 puta koristili antibiotik", rekla je Zagrepčanka Zrinka Dedić.
Antibiotici liječe bakterijske infekcije - najčešće one dišnih puteva. Protiv prehlade, gripe ili virusa ne bi se trebali koristiti. No, neispravna uporaba najveći je problem jer uzrokuje otpornost bakterija na antibiotike, zbog čega na godinu premine 33 tisuće ljudi u Europi - baš zato kampanja i savjeti građanima.
"Da ne piju lijekove koji su im ostali od prošle kure, da ne posuđuju od susjeda, da ne uzimaju u svoju ruku već samo kad je propisano i da ne vrše pritisak na liječnika da im propiše antibiotik", savjetuje Arjana Tambić, voditeljica Referentnog centra za rezistenciju bakterija na antibiotike Ministarstva zdravstva.
Ipak, u ljekarnama se ovoga mjeseca ladice s antibioticima prazne brže nego što se pune.
"Ovo je vrijeme u kojem primjećujemo povećanu potrošnju
antibiotika svake sezone,
a ove godine u odnosu na prethodne, sve više", rekla je magistra
farmacije Ružica Dizdar.
Snalaze se građani i izvan ljekarne, ali i države, kažu iz Ljekarničke komore.
"Ljudi su na različite načine dolazili do azitromicina i to je najčešće primjer u istočnim dijelovima zemlje uz BiH i Srbiju gdje ljudi lako pređu granicu i tamo nažalost mogu kupiti bez recepta", objašnjava Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore
Recept za antibiotik mogu izdati liječnici opće prakse, zubari, veterinari. Isto tako pripisuju ih i liječnici u privatnoj praksi, ali oni ne ulaze u statistiku.
"Mi sad imamo inicijativu da se ti privatni recepti digitaliziraju i da se dođe do podataka koliko je taj promet u antibioticima u tom djelu zdravstva i kad to vidimo ćemo znati i biti svjesni u kojoj se mjeri propisuju antibiotici", rekla je Soldo.
Ako se s antibioticima ne bude pazilo, oni više neće djelovati, što bi 30 godina moglo ugroziti liječenje brojnih danas izlječivih bolesti.
