VIŠAK LIKVIDNOSTI /

'Kamatne stope uskoro bi mogle pasti na najniže razine u povijesti'

Image
Foto: PIXELL

Prema najavama bankara 2018. godina mogla bi biti dobra godina za banke

30.12.2017.
11:00
PIXELL
VOYO logo

Baš kao i na kraju 2016. godine i banke i 2017. godinu završavaju s viškom likvidnosti na novčanom tržištu i to rekordnih 23 milijarde kuna zbog čega bankari ovih dana imaju pune ruke posla s obračunom nižih kamata, vezanih uz nacionalnu referentnu kamatu, koje će se primjenjivati od 1. siječnja, a bit će vidljive na anuitetima u veljači.

Prema najavama bankara 2018. godina mogla bi biti dobra godina za banke. Već je sad vidljiv porast novih kredita stanovništvu, a rastu i oni odobreni poduzećima. Kamatne stope na kredite i dalje padaju, a najizraženiji pad zabilježen je kod stambenih kredita, kažu u Hrvatskoj udruzi banaka, napominjući da je zaustavljen i rast kamatne marže. Najavljuju nastavak pada kamata dok se ne iscrpi utjecaj pada premija rizika za hrvatsko tržište i kamata na depozite i rasta potražnje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
VUJČIĆ NAJAVIO NIŽE KAMATE ZA GRAĐANE: /

'Svatko mora sam procjenjivati kada će i koji kredit uzeti'

Image
VUJČIĆ NAJAVIO NIŽE KAMATE ZA GRAĐANE: /

'Svatko mora sam procjenjivati kada će i koji kredit uzeti'

Najniže kamatne stope u povijesti

Iz HUB-a su najavili i kako bi se u drugom dijelu godine kamatne stope mogle stabilizirati, ako se ne promijene odnosi na tržištima kapitala u zemlji i okruženju, ponajprije u europodručju. Ističu da banke zaoštravaju tržišno natjecanje, visoko su kapitalizirane i spremne odgovoriti na svaku zdravu potražnju za kreditima uz kamatne stope najniže u povijesti. No izgleda kako brojke zasad još uvijek slijede tu logiku, osobito kada je riječ o stambenim kreditima koji su još u minusu. Kreditni rast stanovništva ponovo se zasniva na potrošnji, a rastu gotovinski krediti, i to postojećim klijentima. Iz banaka to objašnjavaju činjenicom da sve više mladih odlazi iz Hrvatske te se pozivaju na ovršni zakon koji još nije donesen, a za koji su uvjereni da će djelomično zoštriti kreditnu sposobnost dijela klijenata za dugoročne kredite, piše Večernji list.

‘Za građane, za sada, nema bojazni. Znači, kamatne stope neće rasti. Građani mogu očekivati da će im u idućim mjesecima kamatne stope biti niže na stambene ili potrošačke kredite koji su vezani za referentne kamatne stope. Ali to neće trajati zauvijek. Svatko mora sam procjenjivati kada će uzeti i koji kredit. Ali definitivno ona pomama za kreditima koju smo vidjeli sredinom 2000-tih godina, kada je HNB morao kočiti tu kreditnu ekspanziju, sasvim sigurno nije dobra jer dovodi do takvih razina duga koje onda dovede i do recesije kakvu smo imali šest godina’, kazao je guverner Boris Vujčić u jednom intervjuu prije nekoliko dana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo