"Status branitelja dobio sam na temelju toga što sam bio u kriznom stožeru za vrijeme rata. Moj posao je bio brinuti za 4700 izbjeglica i prognanika jer sam u to vrijeme bio povjerenik za sjeverozapadnu Hrvatsku Vladinog ureda za prognanike", objasnio je svoju ulogu u ratu Josip Friščić Jutarnjem listu.
"I ja sam nosio pušku iako nisam bio na prvoj liniji jer je netko trebao brinuti i o ovim bokcima koji su protjerani i ostali su bez svega. Naravno da ne skrivam to da imam status branitelja. Zašto bih? Pa nije to Peta kolona da se moram skrivati", kaže Friščić.
Berislav Rončević tvrdi da su podaci objavljeni u Registru potpuno netočni. Kaže da nikada nije bio u 132. brigadi, već 68. bojnoj Vojne policije u Osijeku, u kojoj je skupio oko tri tjedna.
"Bio sam mobiliziran, a kasnije me firma u kojoj sam radio, Šume Našice, u kojima sam bio šef pravnog odjela, demobilizirala", kaže Rončević, ističući da na osnovu toga nema nikakvih materijalnih prva niti ih očekuje.
Kao pripadnik 119. brigade HV-a "R"-Pula IDS-ovac Damir Kajin je bio 17 dana u Oluji, ali to, kaže, ne želi unovčiti. Tijekom trajanja akcije Kajin je od 1. 8. do 18. 8. 1995. proveo u Lici, na potezu Brinje-Plitvice-Rakovica, ali nije ostvario nikakva materijalna prava.
"Čvrstog sam stava da svi koji su braniteljski status dobili na temelju mobilizacijskog poziva, uključujući mene i mojeg brata, ne smiju ostvariti nikakva materijalna prava jer je odaziv bio naša građanska dužnost", kaže Kajin.
Saborski zastupnik SDP-a Tonino Picula u 1. domobranskoj pukovniji bio je od 11. 9. 1995. do 16. 12. 1995. Kaže da nema nikakvih materijalnih prava, ali misli da ima "nekakve dionice", ali ne zna koliko.
"Ne želim nikakve novce, sudjelovanje u Domovinskom ratu bila je stvar mojeg izbora", kaže Picula.
Kratki braniteljski status, oko dva mjeseca ima i aktualni predsjednik Sabora Luka Bebić. Status je stekao 1991. kada je bio ministar obrane.
Objava dijela podataka koji su korišteni za izradu Registra branitelja pokazuje kako su mnogi status branitelja ostvarili u proljeće 1996., kada više nije bilo nikakvih ratnih zbivanja.
Na objavljenom popisu su i imena poput zastupnika Dragutina Lesara, iako on tvrdi da uopće nema status branitelja. Za Lesara je navedeno da je bio pripadnik teritorijalne obrane.
S druge strane, ustanovilo se kako na tom popisu, primjerice, nema nekih vojnih sudaca koji su automatizmom MORH-a ušli u sustav popisa. Od desetak vojnih sudaca iz 1992. sedmorica su na popisu, a trojice nema.
Jedan od njih je današnji sudac Vrhovnog suda Dražen Tripalo, koji je ostao u čudu kad mu je Jutarnji list rekao da njegovog imena nema u objavljenom Registru hrvatskih branitelja.
"Što kažete, mene nema na popisu? MORH nas je imenovao vojnim sucima i kao takvi smo ušli u taj sustav", čudio se Tripalo.
Osim suca Tripala, nema ni suca Marka Benčića niti suca Županijskog suda Ratka Šćekića. Vojni sud je postojao do 1996., a taj period je sucima naveden u Registru.
Prethodni članci:
arti-201004070659006 arti-201004070798006 arti-201004070392006 arti-201004070392006
