VIDEO: /

Rođena je legenda - Konac djelo Karasi

Točno prije 36 godina Jugoslavija se grčevito borila za plasman na SP 1974. U Pireju joj je trebala pobjeda od najmanje dva razlike. Stanislav Karasi je u 90. minuti zabio gol za 4:2.

20.12.2009.
16:02
VOYO logo

Oni koji pišu vremeplove moraju imati i godina i sjećanja. Bilo je to prije 36 godina, u tadašnjoj državi se isto živjelo za i od nogometa. Jugoslavenska reprezentacija se točno prije 36 godina grčevito borila kako bi se plasirala na svjetsku smotru u Njemačkoj 1974. godine.

Dvije su sličice, dvije utakmice ostale u sjećanju svima koji su se tada zanimali za noogmet. Uostalom, ne treba te ljude optuživati da su navijali za Jugoslaviju, pa i da jesu, takvo je bilo vrijeme, a ljudi su u voljeli nogomet, voljeli dobre igrače i u tome nije bilo ničeg lošeg. Kako to vole neki natuknuti, možda i sada zbog ovoga vremeplova...

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dakle, 19. prosinca 1973. u svojoj kvalifikacijskoj skupini Jugoslavija je igrala protiv Grčke u gostima, na stadionu Kairakaskaki u Pireju. Za direktan prolaz na SP trebala joj je pobjeda s tri gola razlike, dok bi joj dva gola donijela tzv. majstoricu protiv Španjolske. Svaki drugi rezultat Jugoslaviju je bacao – van.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I lijepo je počelo u Grčkoj, na brzinu je Jugoslavija povela 2:0, čekao se treći pogodak i zaključenje utakmice te slavlje. Prva dva gola bila su djelo Stanislava Karasija i Dušana Bajevića.

Promašene su neke šanse, a onda je Josip Katalinski vraćao loptu Enveru Mariću, tako jako i nespretno da je najlakšu loptu na svijetu posve neometan zabio iza leđa Veležovog vratara.

Bio je to šok koji je pokosio reprezentativce. Grci su iskoristili taj sveopći metež i izjednačili. Ode svjetsko prvenstvo u Nedođiju, urlao je radijski komentator, koji je bio pesimističan i kad je u 62. minuti pogodak postigao Ivica Šurjak.

Napadi su trajali pola sata, jalovi i slabi, a tada je u posljednjoj minuti, nakon jednog kornera, u petercu Grka nastala silna strka i gužva, nije se znalo tko koga udara, nije se ni lopta vidjela, osim kada je osvanula u mreži. To je bilo veliko oduševljenja, a analizom usporene snimke otkrilo se da je gol postigao Stanislav Karasi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naslov u Vjesniku glasio je "Konac djelo Karasi", bio je to naslov godine, a Jugoslavije je izborila majstoricu u Frankfurtu dva mjeseca kasnije u veljači 1974. godine.

Legenda kaže da Josip Katalinski nekoliko dana prije te utakmicenije mogao usnuti, a kad je zaspao pričao je da je sanjao kako opet postiže autogol. Silno se bojao greške, koja bi ga, sam je tvrdio, uništila za cijeli život.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na toj utakmici na čuvenom Waldstadonu u Frankfurtu Jugoslavija je imala veliku podršku navijača, no Španjolci su isto imali sjajnu momčad i praktički su bili favoriti.

Utakmica je bila oprezna s obje strane sve dok se nije dogodio gol, jedini na toj utakmici. A zabio ga je baš pospani i neispavani, te nesretan i zbunjen Josip Katalinki, Škija kako su ga zvali još u njegovom Željezničaru.

Prekršaj za Jugoslaviju je dosuđen s lijeve strane, Brane Oblak se pravio da će izvesti slobodan udarac, no natrčao je odjednom Iko Buljan i nabacio u srce kaznenog prostora.

Tu je Katalinski koji se kao centarhalf na prekidu uključio u napad, skočio, loptu je obranio vratar Iribar, a odbijenu je u padu Katalinski zabio u vrh mreže. On sam nije vjerovao da mu se to dogodilo, grimasa na njegovom licu pokazivala je sav njegov bivši očaj i sadašnju sreću.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jugoslavija je otišla na svjetsku smotru, tamo se pokazala nedoraslom za veće rezultate, iako je najprije igrala lijepih 0:0 s Brazilom, pa je nabila Zair s 9:0 i remizirala sa Škotima.

U drugom krugu tri identinčna poraza, protiv Poljske, Švedske i Zapadne Njemačke s 1:2 i 'marš kući' - ne pjevajući. Igrači su se međusobno posvađali zbog neisplaćenih premija, jedna dobra generacija nije napravila ništa osim što je ostala upamćena po ove dvije kvallifikacijske utakmice, a 'selektor' Miljan Miljanić dugo je trpio kritike zbog predugih i teških priprema.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Ateni Jugoslavija je igrala u sastavu:

Marić, Buljan, Hadžiabdić, Pavlović, Katalinski, Jerković (Šurjak), Petković, Karasi, Bajević, Ačimović i Džajić (Petrović).

U Frankfurtu je Jugoslavija protiv Španjolske igrala u sljedećoj postavi:

Marić, Buljan, Hadžiabdić, Oblak, Katalinski, Bogićević, Petković, Karasi, Šurjak Ačimović i Džajić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

arti-200912190055006 arti-200912180002006 arti-200912160235006

Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo