Preseljenje zbog bolje poslovne budućnosti, čak i izvan domovine, uobičajena je praksa u razvijenim zemljama Europske unije. U tome ne zaostaju ni Hrvati, a mobilnost radne snage u porastu je zbog globalne ekonomske krize.
Koliko su građani Hrvatske spremni na selidbu i što ih pokreće u
toj odluci, istražio je portal MojPosao tijekom kolovoza 2011. na
preko 900 ispitanika.
Na preseljenje unutar Hrvatske spremno je dvije trećine građana
(67%), ukoliko bi to značilo
zaposlenje ili bolji posao.
Četvrtina ispitanika (24%) s preseljenjem se djelomično slaže,
ovisno o ponuđenim uvjetima na novom radnom mjestu, dok 9%
ispitanika ne bi preselilo s trenutne lokacije bez obzira na
sve.
Na život izvan Hrvatske spremno je 64%
ispitanika ukoliko bi dobili novi (bolji)
posao. S preseljenjem preko granice se djelomično slaže
17% ispitanika, dok petina ispitanika (19%) nije spremna na
promjenu životne okoline.
Ispitanici koji su spremni preseliti u inozemstvo, promijenili bi
mjesto stanovanja pod uvjetom da dobiju ugovor na
neodređeno (81%) ili ugovor na
određeno, ali dulji od godinu dana (75%).
Polovica ispitanika preselila bi se i radi ugovora na određeno u trajanju od pola godine. Četvrtina ispitanika (25%) preselilo bi i privremeno na period do 6 mjeseci, a isto toliko radilo bi preko ugovora kod agencija za privremeno zapošljavanje.
Većina ispitanika (59%) u inozemstvu je spremna ostati i više od pet godina. Četvrtina ispitanika (24%) u inozemstvu bi radila tri do pet godina, a njih 17% željelo bi se vratiti u roku od tri godine.
Kao najvažnije razloge preseljenja izvan države najviše
ispitanika (72%) navelo je bolji
standard života i lošu ekonomsku situaciju u državi
(66%). Zbog mogućnosti ostvarenja karijere preselilo bi 48%
ispitanika, a zbog stjecanja radnog iskustva 43%. Svaki četvrti
ispitanik (25%) selidbom želi započeti nov život, a 22% kao
razlog navodi upoznavanje novih ljudi.
Najpoželjnije destinacije za novi početak su Njemačka i
Švicarska (51%) te Velika Britanija
(50%). U Sjedinjene Američke Države preselilo bi 43%
ispitanika, a gotovo isto toliko (42%) u bližu Austriju. 37%
ispitanika preselilo bi u Kanadu, a 35% u Australiju. U susjednu
Sloveniju preseliti je spremna četvrtina ispitanika (25%), dok je
taj postotak nešto manji za Srbiju (8%) i Bosnu i Hercegovinu
(6%).
Od gradova najpopularniji je London, tamo bi
htjela raditi trećina ispitanika (33%) te Beč u
koji bi preselilo 19% ispitanika. Na trećem mjestu nalazi se New
York iza kojeg slijede Berlin i München.
Pri izboru tvrtke u inozemstvu najviše bi se ispitanika vodilo za
dobrom plaćom (64%). Gotovo polovica ispitanika
(47%) tvrtku bi izabralo prema prilikama za razvoj karijere, a
42% tvrtku bi biralo prema dobroj radnoj atmosferi.
Uvjeti preseljenja u nepoznatu državu najvažnije
su informacije za 66% ispitanika, kao i
potencijalni smještaj (63%). Životni standard je važna
informacija za 60% ispitanika.
Google je najpoželjniji poslodavac za većinu
ispitanika (20%), a na drugom mjestu je IBM (10%). U Hewlett
Packardu htjelo bi raditi 6%, a u Microsoftu 5% građana. Apple se
nalazi na šestom mjestu (4%), odmah iza BMW-a u kojem bi radilo
5% ispitanika.
