Većina ljudi širom svijeta, među kojima i Hrvati, smatra da vlade nisu uspješne u borbi protiv korupcije te da se korupcija pogoršala u posljednje dvije godine, pokazalo je u utorak istraživanje Transparency Internationala.
Većina hrvatskih građana, 47%, smatra da vlast nije uspješna u suzbijanju korupcije, dok je 19% građana ocijenilo aktivnosti tijela javne vlasti u suzbijanju korupcije uspješnim, a 35% niti uspješnim niti neuspješnim, pokazali su rezultati Globalnog korupcijskog barometra za 2013. godinu, kojim Transparency International utvrđuje mišljenje građana o prisutnosti korupcije u pojedinim sferama života njihovih zemalja.
Na globalnoj razini samo 23% ispitanika vjeruje da su napori njihovih vlada u borbi protiv korupcije bili uspješni u usporedbi s 32% 2008. godine, dok 54% ispitanika smatra da vlade nisu uspješne u borbi protiv korupcije, što je u usporedbi s GCB istraživanjem 2010./11. povećanje od 7%.
Većina ljudi diljem svijeta vjeruje da je njihova vlada neučinkovita u borbi protiv korupcije, te da se korupcija u njihovim zemljama povećava, a da su najkorumpiranije političke stranke.
Po mišljenju 21% građana Hrvatske korupcija je u protekle dvije godine porasla, dok 51% građana smatra da korupcija u zadnje dvije godine stagnira. Najkorumpiranijim sektorom građani smatraju političke stranke, sudstvo i javne službenike.
Na ljestvici od 1 (bez korupcije) do 5 (potpuna korupcija) hrvatske političke stranke i sudstvo dobili su ocjenu 4,0, slijede javni službenici s ocjenom 3,9, te predstavnička tijela i zdravstvo s ocjenom 3,8. U sredini ljestvice su policija (3,5), privatni sektor (3,5) i obrazovni sustav (3,5), a najmanje korumpiranim ocijenjeni su vjerske organizacije (2,8), nevladine udruge (2,8) te vojska (2,6). Polovina građana smatra da je korupcija tijekom protekle dvije godine ostala ista, dok 29% građana misli da se smanjila.
Istraživanje je na globalnoj razini pokazalo da je davanje mita široko rasprostranjeno. U posljednjih 12 mjeseci 27% ispitanika na svijetu platilo je mito u kontaktu s javnim institucijama i službenicima. Najsklonije primanju mita su, prema istraživanju, javne institucije koje bi trebale štiti građane (policija i sudstvo). Tako je 31% ispitanika koji su došli u kontakt s policijom i 24% ispitanika koji su došli u kontakt sa sudstvom prijavilo plaćanje mita.
Mediji, pak, ne kotiraju tako loše i nalaze se na 9. od 12 mjesta s ocjenom 3,1, ali ih smatraju najkorumpiranijima u Australiji i Britaniji.
Ispitanici smatraju da korupcija nije samo plaćanje mita - dapače, gotovo 2 od 3 ispitanika vjeruju da poznanstva uvelike utječu na procese u javnom sektoru.
Umjesto za javno dobro, vlade djeluju u korist privatnih interesa, a to smatra 55% svih ispitanika.
Međutim, ljudi su spremni djelovati. 9 od 10 ispitanika prijavilo bi korupciju, a 2/3 ispitanika od kojih je zatraženo mito odbilo je platiti.
U istraživanju provedenom od rujna 2012. do ožujka 2013. godine sudjelovalo je 114.270 ispitanika iz 107 zemalja svijeta, što je najviše do sada. U Hrvatskoj je terensko istraživanje provedeno na uzorku od 1.000 ispitanika. Posljednji put je
ar objavljen u prosincu 2010. godine, kad su građani u Hrvatskoj najkorumpiranijim ocijenili pravosuđe (4,1) te predstavnička tijela i političke stranke (4,0). Najmanje korumpiranima ocijenjeni su vojska i vjerske organizacije (2,7).
"Političari moraju puno toga napraviti kako bi povratili povjerenje", navodi Transparency International. "Barometar pokazuje krizu povjerenja u politiku i stvarnu zabrinutost glede sposobnosti institucija odgovornih za dovođenje kriminalaca pred lice pravde."
