Krešimir Ćosić, jedan od sedmorice potpisnika zahtjeva za pomilovanje Josipa Perkovića i Zdravka Mustača, povukao je svoj potpis s pisma predsjedniku Republike. Poručio je da ne želi sudjelovati u političkim sukobima. Ostali generali danas šute. Kažu, sve je rečeno u pismu. Odgovora još nema ni od predsjednika Republike. Pismo bi trebalo stići odmah nakon uskršnjih blagdana.
Hoće li predsjednik koji se protivi instituciji pomilovanja napraviti iznimku, provjerio je RTL.
Dan nakon pisma kojim su uzdrmali političku scenu, generali šute. Kažu, sve što su imali reći o zahtjevu za pomilovanje Josipa Perkovića i Zdravka Mustača rekli su u pismu koje je ekskluzivno u RTL-u Danas objavio Perkovićev odvjetnik. Pomilovanje, objasnio je, traže zbog njihovog doprinosa u Domovinskom ratu, što je naglasio jedan od potpisnika s kojim je sve dogovarao, a čije ime ne otkriva.
Nobilo: On je rekao da bi potpisao tavak stav
Perkovićev odvjetnik Anto Nobilo rekao je: "On je rekao da bi uvijek potpisao takav stav koji bi mogao pomoći Perkoviću i Mustaču jer je s njima radio 1991. i zna koliki su oni napravili doprinos u obrani Hrvatske. Ja sam ga pitao da li bi onda htio neki tekst u tom smislu potpisati, on kaže: 'Da, ali ne samo ja. Ja sam siguran i moji kolege."
Neki od potpisnika predomislili su se i prije nego što je pismo krenulo prema Pantovčaku. Ćosić je svoj potpis već povukao. General je za RTL poručio da ne želi biti dio političkih sukoba, ali ne spori Perkovićevu značajnu ulogu u osiguravanju naoružanja za Hrvatsku vojsku u vrijeme embraga na uvoz oružja.
"Mogu, dakle, naglasiti da je gospodin Perković u Domovinskom ratu dao značajan doprinos obrani RH i o tome svakako treba voditi računa s obzirom na njegovu poodmaklu životnu dob i njegovo opće zdravstveno stanje. Nadam se da u Hrvatskoj postoje neke druge institucije koje o svemu tome trebaju voditi računa, a ne umirovljeni hrvatski generali", poručio je Ćosić.
Nema još reakcija iz predsjednikova ureda
Iz Ureda predsjednika nema službenih reakcija na inicijativu generala. Prije odluke tražit će razgovor s potpisnicima, neslužbeno se doznaje. Predsjednik je još u kampanji iskazao svoje mišljenje o predsjedničkom pomilovanju:
"Treba ukinuti kvazimonarhističku božansku ovlast predsjednika da pomiluje."
Milanović je dosad dobio 274 zahtjeva za pomilovanjem, no nije ispunio niti jedan. Pitanje je hoće li tu praksu nastaviti kada su u pitanju osuđenici zbog čijeg je izručenja 2013. godine na poziciji predsjednika Vlade mijenjao Ustav.
Izmjenama zakona o pravosudnoj suradnji, kolokvijalno nazvanim Lex Perković tri dana prije pristupanja Hrvatske Europskoj uniji Milanović je razljutio Njemačku i Bruxelles, želeći da se Perkoviću i Mustaču, tada osumnjičenicima za ubojstvo emigranta Stjepana Đurekovića sudi u Hrvatskoj, a ne u Njemačkoj, gdje je zločin 1983. počinjen.
"Ako je bilo zločina, to ćemo sami riješiti. Naš grijeh, naš teret, naša obaveza", kazao je tada još kao predsjednik Vlade RH.
Gordan Jandroković je tada kao saborski zastupnik rekao: "Kad bi se svi ponašali kao što se danas SDP ponaša, onda bi svi kad bi zaprimili Europski uhidbeni nalog pokretali postupke kod sebe doma. I tada bi srušili cijeli koncept Europskog uhidbenog naloga."
A Davorin Mlakar, također iz HDZ-a: "Vlada štiti udbaše ubojice i one koji su sudjelovali u teroru države protiv svojih vlastitih građana."
Perković i Mustač su odlukom hrvatskih sudova ipak izručeni i nakon 22 mjeseca suđenja u Munchenu osuđeni su na doživotni zatvor. Odobreno im je izdržavanje kazne u Hrvatskoj gdje je kazna preinačena Perkoviću na 30 godina, Mustaču na četrdeset.
Odslužili osam godina
Nakon osam odsluženih godina, generali traže njihovo puštanje. Među njima i onaj koji se u politička pitanja nikada nije uplitao.
"Je li vas iznenadilo što je Gotovina to potpisao?", pitanje je upućeno Nobilu, a on je odgovorio:
"Njih je tamo bilo - mislim da je Rojs danas rekao - 14, 15 ili 16 što su stvarali Hrvatsku vojsku i oni su dosta povezani. I ja sam računao da bi Ante Gotovina mogao to napravit kao iznimku."
