Ustavni sud danas je zaključio da će Hrvatski sabor izvijestiti kako je odredio neprihvatljivo kratak rok javne rasprave o najavljenim izmjenama Ustava, ističući da je donošenje propisa prema predviđenim pravilima i demokratskim proceduralnim standardima temeljni zahtjev koji proizlazi iz vladavine prava.
U izvješću o javnoj raspravi u postupku promjene Ustava, koje su ustavni suci danas jednoglasno prihvatili, stoji da se neprihvatljivo kratak rok javne rasprave ne bi mogao opravdati ni tvrdnjom da će se javna rasprava provesti i nakon što Hrvatski sabor utvrdi nacrt promjene Ustava.
"Načelno govoreći, svaka javna rasprava tijekom postupka promjene Ustava morala bi trajati barem onoliko dugo koliko je pozitivnim pravom predviđeno da, kao pravilo, traje javna rasprava o prijedlozima zakona. Produljenje trajanja pojedine javne rasprave, međutim, ni u tom slučaju ne bi smjelo biti a priori isključeno jer postupak promjene Ustava ne smije biti okovan formalnim rokovima na štetu temeljnih vrijednosti demokratskog društva", zaključio je Ustavni sud.
Predsjednik hrvatskih laburista, Dragutin Lesar, osvrnuo se na donošenje Ustava te se kratko izjasnio:
"Ustavni sud je upozorio što bi bila dobra praksa, ali niti jedna odredba ne propisuje rok za javnu raspravu. Bilo bi dobro i da Ustavni sud rješava svoje predmete u 6 mjeseci a ne u 6 godina", rekao je Lesar.
Stručnjak za Ustavno pravo, Đorđe Gardašević, također se oglasio po pitanju donošenja odluka oko referenduma:
"Ustavni sud gradi svoju praksu, stoga treba vidjeti je li ovo nešto više od oštrog upozorenja. Svojom odlukom oko referenduma o braku, Ustavni sud je naznačio da smatra da može kontrolirati i ustavodavca, ali do koje mjere to može ići - tu se sada uspostavlja praksa", objasnio je Gardašević.
Pritom su iz Ustavnog suda podsjetili na svoja ranija mišljenja da je "donošenje propisa prema predviđenim pravilima i/ili demokratskim proceduralnim standardima temeljni zahtjev koji proizlazi iz vladavine prava u demokratskom društvu".
Iz toga zaključuju da je postupak, u kojem se taj zahtjev ne poštuje, nesuglasan s 1. člankom Ustava, odnosno da se krši s odredbom o demokratskom uređenju države, ali i odredbom da je vladavina prava najviša vrednota ustavnog poretka.
"Kad je riječ o Ustavu, taj zahtjev po prirodi stvari ima posebnu težinu", zaključio je Ustavni sud.
Ustavnost odluke o otvaranju javne rasprave za izmjene Ustava osporio je privatni predlagatelj Petar Marija Radelj, čije ime često stoji iza zahtjeva Ustavnom sudu.
U opširnom pojašnjenju svog stava, ustavni suci kreću od pretpostavke da "predmet ustavnosudske ocjene može biti postupak donošenja i promjene Ustava, odnosno ustavnog zakona", što znači da je Ustavni sud nadležan ocjenjivati jesu li Ustav, ustavni amandmani odnosno ustavni zakoni "doneseni, mijenjani ili dopunjavani u postupku i na način propisan Ustavom". Zaključuju pritom i da je riječ o pitanju koje je usko povezano s karakterom demokratske države utemeljene na vladavini prava.
Predsjednik saborskog Odbora za Ustav Peđa Grbin nije danas želio komentirati odluku Ustavnog suda po kojoj je šestodnevna javna rasprava o ustavnim promjenama neprihvatljivo kratka, a postupak izmjene Ustava u nesuglasju s ustavnom odredbom o vladavini prava kao najvišoj vrednoti ustavnog poretka.
"Odluka Ustavnog suda objavljena je dok je trajala tematska sjednica Odbora za Ustav. Ne mislite valjda da ću komentirati odluku bez da ju pročitam", rekao je Grbin novinarima, nakon tematske sjednice Odbora o ustavnim promjenama.
Na optužbe o prekratkoj javnoj raspravi odgovorio je kako smatra da su "u hrvatskom društvu u ovom trenutku u tijeku određene inicijative koje ukazuju na potrebu hitne promjene nekih propisa". "Nisu to samo inicijative koje se tiču referenduma, ali to je u biti u ovom trenutku, bojim se, najhitnije", rekao je Grbin.