Tim predvođen američkim i japanskim znanstvenicima objavio je u časopisu "Science" da je uspio klonirati jednog praščića. Istodobno je i škotska tvrtka PPL Therapeutics Inc. objavila u britanskom časopisu "Nature" da je izvela uspješno kloniranje svinja.
"Svinje imaju veliki potencijal za transplatiranje organa ljudima." - izjavio je Tony Perry, istraživač pri sveučilištu Rockfeller i jedan od autora studije objavljene u časopisu "Science" - "Ovo je veliki korak ka tom cilju." Prema njegovim riječima, svinje su najpogodnije za uzgoj zamjenskih organa za bolesna ljudska srca, jetra i bubrege.
PPL je izvijestila da su njeni istraživači klonirali praščića, nazvanog Xena, pomoću stanica kože iz svinjskog fetusa, i to tako što su uklonili jezgru, koja sadrži DNA, i ubacili je u jajašce svinje iz kojeg je DNA prethodno bila uklonjena. Jajašce je potom električnim impulsom potaknuto na razvoj u embrij, koji je zatim prebačen u surogat-majku.
U četiri krmače transplatirano je ukupno 110 embrija. Xena je jedino mladunče okoćeno zdravo.
Tehnika kloniranja slična je onoj korištenoj pri kloniranju ovce Dolly 1997. godine. I Dolly i krave klonirane nakon nje imale su normalno potomstvo. No, sa svinjama nije bilo tako jednostavno. Prvi zabilježeni pokušaji kloniranja datiraju još iz 1986. godine. Do sada nitko nije imao uspjeha, unatoč brojnim nastojanjima. Uspjeh američko-japanskog i škotskog tima mogao bi biti prekretnicom u razvoju i primjeni tehnika kloniranja.
Prije no što bude moguće koristiti svinje za uzgoj organa pogodnih za ljudsku transplantaciju, znanstvenici moraju riješiti nekoliko ozbiljnih problema. Glavni je taj što ljudski organizam odbacuje organe uzgojene na taj način samo nekoliko minuta nakon transplantacije. "Bit će potrebno modificirati gene svinje tako da ljudski imunološki sustav ne prepozna umjetno uzgojeni organ kao strano tijelo." - kaže Perry. Morati će proći nekoliko generacija kloniranja i mnogo godina prije izdvajanja gena koji uzrokuju odbacivanje.
Neki su znanstvenici zabrinuti zbog korištenja organa uzgojenih na svinjama jer bi tim putem ljudi mogli biti zaraženi nekim neobičnim virusima, tipičnim za svinje.
Ti su virusi prisutni u svinjskoj populaciji tisućama generacija i postali su dijelom svinjskih gena. Jedna je studija, također objavljena u časopisu "Nature", pokazala da su miševi kojima je presađena koža svinje bivali ujedno zaraženi tipično svinjskim virusima.
