Početak nove godine tradicionalno je među Hrvatima vrijeme za
odlazak na skijanje, a čini se kako duboka gospodarska kriza nije
utjecala na približno 200.000 ljubitelja snijega koji će i ove
godine na planinske vrhove Austrije, Slovenije, Francuske,
Italije...
Poklopili su se datumi ove godine sve i za majstore spajanja
vikenda s neradnim danima pa se tako ove sezone, uz malo
planiranja, na skijanju može provesti punih sedam ili čak osam
dana, a da se na to potroši upola manje dana godišnjeg odmora,
piše
Glas Slavonije.
Upravo vrijeme nakon Nove godine, a prije početka nastave i jest
najpopularnije među skijašima, a ponuda u tim danima praktički je
rasprodana.
Vrhunac vala odlaska na skijališta očekuje se upravo ovog
vikenda, kada će sigurno biti gužvi na graničnim prijelazima.
Prtljažnik pun hrane
Odabere li se apartmanski smještaj, prilikom odlaska na skijanje značajno se može uštedjeti ponesu li se zalihe hrane, što je vrlo popularno među Hrvatima. Zamrznute sarme, kobasice, slanina i razne konzerve tako su uobičajen sadržaj prtljažnika kada se kreće na skijanje, a s obzirom na to da hrana na skijalištima nije jeftina, dnevno se može uštedjeti i nekoliko desetaka eura po osobi zaobiđu li se restorani.
Unatoč dobroj promociji, srpska su skijališta nezanimljiva Hrvatima
S tri velika zimska centra i 17 manjih, uz rast smještajnih kapaciteta više kategorije, Srbija se bacila na razvoj zimskog turizma. Tamnošnja turistička zajednica dosta je novca uložila i u oglašavanje u Hrvatskoj, no rezultati nisu očekivani. Znatan je pomak uspostavljanje izravnih letova Air Serbie između Zagreba i Beograda. Statistika bilježi rast broja turista iz Hrvatske: u Srbiji je u 10 mjeseci 2014. boravilo 51.500 gostiju iz Hrvatske, čime je hrvatsko tržište postalo peto najvažnije emitivno tržište za turizam Srbije. No, u domaćim agencijama tvrde da se interes za Kopaonik ne može mjeriti s interesom za austrijska i talijanska skijališta.
