Hrvatski državljani u zemljama nastalim raspadom SFRJ podržali su
u visokom postotku ulazak Hrvatske u Europsku uniju, a najveća
potpora od čak 95,60 posto zabilježena je u Republici Srbiji,
gdje je odaziv bio vrlo mali.
Iako je u Srbiji potpora ulasku u EU izrazito visoka, odaziv
birača iznosio je tek 2,10 posto od 34.568 birača s pravom
glasa.
Visoka potpora ulasku u EU i slab odaziv na birališta bio je i u
ostalim bivšim jugoslavenskim republikama, pokazuju to podaci
DIP-a koji se temelje na 100-postotnom broju obrađenih glasačkih
mjesta u tim zemljama .
U Bosni i Hercegovini brojna većina glasovala je "za", odnosno
njih 87,85 posto, ali je i tamo od 263.703 birača s pravom glasa
na birališta izašlo njih 2,32 posto.
U Sloveniji, prvoj bivšoj jugoslavenskoj republici koja je
pristupila EU-u, za tu asocijaciju bilo je 89,16 posto birača, a
odaziv je iznosio tek 1,82 posto od 4557 birača s pravom
glasa.
U Crnoj Gori za ulazak Hrvatske u EU izjasnilo se 88,50 posto
birača, a odaziv je bio 6,51 posto od 3074 birača.
S 84,21 posto ulazak u EU podržali su hrvatski državljani u
Makedoniji, gdje ih je na birališta izašlo 5,91 posto od 1928 s
pravom glasa.
Na Kosovu je "za" EU bilo 70 posto birača, a glasovanju ih je
pristupilo 8,70 posto od 460 s pravom glasa.
O pristupanju Hrvatske zajednici europskih zemalja, hrvatski
državljani glasovali su u 52 zemlje, a prema dosadašnjim podacima
koji se temelje na 91,51 posto obrađenih biračkih mjesta ulazak
je podržalo njih 84,14 posto. Od 393.249 birača s pravom glasa
referendumu ih je pristupilo 3,47 posto.
Osim građana iz Republike Hrvatske, na referendum o ulasku u EU izašli su i hrvatski državljani izvan domovine. Rezultat je svuda isti - većina je za EU, ali odaziv je bio doista malen.