Europska je unija na summitu ostvarila svoje ciljeve, kao što su promocija individualnog pristupa svakoj zemlji, ali i regionalne suradnje, drži Tomac. No, Hrvatska i druge zemlje u regiji samo su djelomično ostvarile svoje ciljeve jer se, kaže, u Deklaraciji spominju samo kao potencijalni kandidati, što je manje nego što su dobile zemlje koje su prije potpisale sporazume o pridruživanju s EU.
Tomac smatra da je Europska unija bila otvorena i jasna. Donijela je, kaže, određene "darove", kao što je pomoć u idućih šest godina od 4,65 milijardi eura, obećanja o stabilnosti regije i priključivanje svih zemalja na individualnoj osnovi. No, s tim darovima, kaže, idu i obveze, kao što je ona o potpisivanju sporazuma o regionalnoj suradnji.
Individualni pristup je uspjeh Hrvatske, ali joj se, što se u Hrvatskoj baš neće dobro primiti, nameće obveza prema kojoj njezin individualni pristup Uniji ovisi o regionalnoj suradnji, ističe potpredsjednik Sabora. No, to su, kaže, realno zadani uvjeti i onima koji sada lamentiraju o tomu da smo trebali tražiti više, treba reći da se u EU može ići samo onim putem koji postoji, a ne onim kojega nema, kaže Tomac.
Nismo se, dodaje, do kraja riješili Balkana jer je očito da EU drži kako Hrvatska mora odigrati ulogu u "debalkanizaciji Balkana" i pomoći stabilizaciji ove regije. No, treba izaći iz "crno-bijelih" sukoba i rasprava oko toga zašto nismo dobili ono što je svojedobno ponuđeno, primjerice, Sloveniji, jer ipak sve ovisi o nama i ubuduće moramo vući poteze koji bi nam omogućili brži pristup Uniji, kaže Tomac.
Ističe kako podržava odluku državnog vrha o suradnji, bez obzira što nije sve idealno i što naš put u EU nije povezan sa zemljama središnje Europe i tzv. "višegradske skupine".
Pozitivnim ocjenjuje to što u Deklaraciji stoji da je suradnja s Haaškim sudom obveza svake zemlje. To je jedan od "darova" EU jer se primjenjuju jednaka mjerila prema svim zemljama. Sve ostalo bilo bi, kaže, nepravedno. Smatra kako će vrlo brzo biti proširena optužnica protiv Slobodana Miloševića i za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj i BiH.
Morat će, kaže, biti riješen i problem Radovana Karadžića, Šljivančanina i drugih ratnih zločinaca jer bi svaki drugi pristup Haaga ugrozio suradnju na ovom području. Budimo realni, zaključuje Tomac, nema razloga za euforiju, ali još manje za skeptičnost, jer nema zavjere protiv Hrvatske i nema opasnosti od stvaranja konfederacije ili neke druge zajedničke države na ovom prostoru.
