Tamne galaksije su vrlo male nakupine iznimno bogate plinovitim spojevima, te su nastale u ranim fazama našeg svemira. Inače, ove su galaksije gotovo u potpunosti neučinkovite u formiranju zvijezda.
Tamne su galaksije predviđene u kozmološkim teorijama postanka samih galaksija koje danas promatramo kroz teleskope, te ih mnogi smatraju ključnim čimbenikom u formiranju današnjih sjajnih zvijezda, građevnih dijelova svih galaksija.
Astronomi vjeruju da su tamne galaksije igrale ključnu ulogu u snabdijevanju velikih galaksija plinom, od koji su kasnije formirane i zvijezde što postoje i danas.
Obzirom da se u pravilu ne sastoje od zvijezda, tamne galaksije sukladno tome niti ne emitiraju puno svjetla, zbog čega ih je vrlo teško uočiti.
Tamne galaksije ipak nisu tako tamne
Astronomi već godinama pokušavaju razviti nove tehnike kako bi potvrdili postojanje istih. Male apsorpcije u spektru izvan vidljivog zračenja (svjetla) učinili su njihovo postojanje mogućim.
Međutim, najnovija studija ukazuje da bi se ovi nebeski objekti mogli zabilježiti izravno.
"Naš pristup zadatku otkrivanja tamnih galaksija je jednostavan – vidjeti ih obasjane vidljivim svjetlom", objašnjava Simon Lilly sa Instituta u Zurichu, koji je ujedno i koautor ovog rada.
"Tražili smo fluorescentne nakupine sjajih plinova u tamnim galaksijama kada su ih osvijetlili obližnji kvazari sa svojim ultraljubičastim zračenjem. Svjetlo od kvazara čini tamne galaksije vidljivima, nešto poput vidljivosti bijele odjeće osvijetljene pod ultraljubičastim svjetlom nekog noćnog kluba", dodala je.
Inače su kvazari iznimno svijetli, te vrlo udaljeni nebeski objekti, nastali prije više od 12 milijardi godina za koje se vjeruje da crpe energiju supermasivnih crnih rupa u svojim središtima.
Uspješnost u stvaranju zvijezda je njihova masa, koja mora biti veća od mase plina u samoj maglici.
Otkrili su kako bi tim objektima bilo potrebno više od 100 milijardi godina da bi se njihov plin pretvorio u zvijezde.
