Indonezijske vlasti u svibnju su krenule s takozvanom metodom "zasijavanja oblaka" (cloud seedinga) u nadi da će na taj način proizvesti dovoljno kiše i smanjiti štetu koju uzrokuju godišnji šumski požari u rujnu.
Požari kakvi se nisu viđali od 2015. prošle su godine stvorili enormne štete za ovu zemlju, piše AccuWeather.
Krenulo je u siječnju
Zasijavanje je, prema Američkom meteorološkom društvu, metoda modifikacije vremena i umjetnog stvaranja vremenskih prilika koja uključuje širenje pripravljenih aerosola ili izuzetno hladnih tvari na određene lokacije među oblacima da bi se postiglo, primjerice, pojačanje oborina, ublažavanje štete od tuče ili uklanjanje magle. U tu se svrhu koristi srebrni jodid, koji se koristi i u protugradnim raketama, kao kod nas. Razvijeni su i drugi, manje toksični spojevi, poput higroskopične soli, mješavine natrija, magnezija i kalijevih klorida.
(Shutterstock)
Indonezija se odlučila za metodu cloud seedinga još u siječnju ove godine i to da bi spriječila daljnje pljuskove nakon što su neka od najjačih kišnih razdoblja u zemlji rezultirala pogubnim poplavama i odronima zemlje.
Viđeno i na Olimpijskim igrama
Metoda je iskušana i da bi se smanjila jačina uragana i tuča, poboljšao snježni pokrov u nekim regijama, poticali pljuskovi za uspješnu borbu protiv nedostatka vode te da bi se smanjila magla oko aerodroma.
Korištena je i 2008. godine tijekom Ljetnih olimpijskih igara u Pekingu kada je više od 1000 raketa ispaljeno u nebo da bi se spriječili pljuskovi na ceremoniji otvaranja Igara.
U više od 50 zemalja
Kemičar Vincent Schaefer osmislio je zasijavanje 1946. godine dok je proučavao formaciju oblaka za tvrtku General Electric i od tada se ona koristi širom svijeta.
Programi cloud seedinga se od 2017. primjenjuju u više od 50 zemalja, navode iz Svjetske meteorološke organizacije.
Temeljni izazovi
Ipak, iz Organizacije napominju da, unatoč tomu što se ova metoda istraživala desetljećima, i dalje postoji skepsa.
Djelomice je to zbog izazova da se dokaže efikasnost tehnike, uspostavljane uzroka i efekata, uzimajući u obzir kompleksnost i promjenjivost vremenskih sustava.
"Temeljni izazov u modifikaciji vremena je identifikacija i pronalazak najboljih oblaka koji će 'obaviti posao'", poručili su.
Treba pronaći prave oblake
Osnivač i izvršni direktor AccuWeathera dr. Joel N. Myers rekao je da istraživanja pokazuju da zasijavanje može povećati određene tipove pljuskova i do 10 posto kada je već sigurno da će kišiti.
"Ako nemate oblaka, ne možete imati kišu, Također, ako primjenjujete cloud seeding na oblacima koji ne bi i ovako i onako proizveli kišu jer nisu dovoljno gusti i jer nemaju dovoljno tekućine u sebi, onda ta metoda neće uspjeti", ustvrdio je Myers.
Istraživanje induciranog snijega
Jedno napredno istraživanje o zasijavanju istraživači su nazvali SNOWIE. Na američkom Sveučilištu u Coloradu znanstvenica Katja Friedrich je sa svojim kolegama 2017. prvi put izmjerila volumen snijega koji je nastao posredstvom cloud seedinga.
(Shutterstock)
Pratili s tri pokušaja primjene ove metode od početka do kraja tijekom tri dana koristeći radar i instrument za mjerenje količine snijega. Izračunali su da je snijeg padao oko 67 minuta, a prekrio je površinu od otprilike 2330 kvadratnih kilometara.
Uspješno na područjima s malo snijega
Prema drugom izvještaju ove znanstvene skupine, količina snijega nastala uporabom cloud seedinga je ugrubo usporediva s količinom vode u 282 olimpijska bazena.
Istraživači su dodali da im je za uspješno promatranje induciranih snježnih oborina pomogla činjenica da u području u kojem se ona provodila, takve oborine nisu česte.
"Još uvijek nismo sigurni koliko je zasijavanje oblaka uspješno u područjima gdje prirodno padne puno snijega", rekao je jedan od istraživača.
Prilika za opskrbu vodom
Stručnjaci odgovorni za planiranje uporabu resursa i opskrbe pitkom vodom, posebice oni na zapadu SAD-a kažu da u cloud seedingu vide prilike za pojačanje snježnih oborina tijekom zime budući da na zalihe vode utječe otapanje snježnog pokrova u tom dijelu zemlje i u ostalim planinskim regijama u svijetu.
(Shutterstock)
"To je posebno važno na zapadu SAD-a gdje se često javljaju periodi intenzivnih suša", rekao je meteorolog AccuWeathera Nicole LoBiondo.
"Vlažnost je u tom dijelu države poprilično niska, pa je upitna i sama prisutnost oblaka u tom atmosferskom sloju. To su vrlo specifični dani i vrlo specifični vremenski uvjeti", kazao je.
Pokušavalo se i s uraganima
Jedan od poznatih pokušaja da se dokaže učinkovitost i održivost korištenja ove metode napravila je američka vlada u nastojanju da izmjeni uragane.
(Shutterstock)
Takozvani projekt Stormfury trajao je od 1962. do 1983., a riječ je o intenciji da se oslabe tropski tajfuni i to na način da se u njih lansiraju letjelice ispunjene srebrnim jodidom.
"Ono što su tada istraživači saznali jest da bi trebali više takvih letjelica, ne tek jednu ili dvije da bi provodili taj eksperiment. To nije praktično, a k tome je i opasno", rekao je Dan Kottlowski, vodeći ekspert za uragane pri AccuWeatheru.
Nova otkrića
Ipak, dodao je da je, prilikom izvođenja eksperimenta, došlo do brojnih saznanja o strukturi uragana, njihovom rastu i opadanju kao i da je tada otkriven razvojni ciklus uragana.
(Shutterstock)
"Projekt Stormfury nije uspio dokazati je li moguće primijeniti metodu cloud seedinga na uragane, ali su dobiveni rezultati učinili sveukupni projekt uspješnim", kazao je Kottlowski.
Nastavak u rujnu
Indonezijski napori da se metodom cloud seedinga inducira kiša i na taj način ograniče požari ne mogu se detaljno analizirati.
Međutim, podaci o oborinama na otoku Sumatri, jednom od područja na kojem se koristi spomenuta metoda, a koje je često pogođeno požarima posljednjih godina, pokazuju da je na tom području bilo do 150 posto normalnih oborina od početka svibnja.
Cloud seeding se počeo primjenjivati od sredine istog mjeseca, očekuje se da će se nastaviti i tijekom rujna, a vlasti planiraju proširiti područja na kojima će primjenjivati ovu metodu.
Postoje drugi motivi
Usprkos tome što se u Indoneziji nadaju da će se njihovi napori isplatiti u borbi protiv požara u ovoj godini, moguće je i da postoje neki drugi motivi koje vlade država mogu imati u procesu.
"Ponekad vlade koriste zasijavanje da bi pokazale narodu da nešto rade", rekao je Myers.
"Civilizacija Maya je izumrla jer nije bilo kiše. Nedostatak kiše, ali i druge vremenske ili klimatske promjene uništile su više civilizacija nego što možete izbrojiti", dodao je.