Ako Kalifornija želi riješiti svoj problem sa šumskim požarima, znanstvenici joj preporučaju paradoksalan savjet - zapalite više šumskih požara.
Desetljeća istraživanja pokazuju da pokretanje požara u sigurnim uvjetima, osim što čisti šumu od mrtvih biljaka i žbunja koje raspiruje vatru, obnavlja prirodni proces koji je nekoć održavao šume zdravima i otpornima.
Taj savjet može biti težak za provesti jer su sve vatre, bile one prirodne ili namjerne, inherentno opasne. No stručnjaci smatraju kako prednosti nadilaze rizike.
Znanstvenici i upravitelji šuma slažu se oko važnosti reduciranja zapaljivog materijala u prostranim kalifornijskim šumama i tvrde kako je najbolji alat za to pokretanje požara.
"Moramo shvatiti da je krajoliku zapravo potrebno više vatre, a ne manje", ističe Kelly Martin, šefica vatrogasne službe nacionalnog parka Yosemite.
Neki požari će se zasigurno dogoditi, upozoravaju znanstvenici. Pitanje je želimo li one koje možemo kontrolirati ili one koje ne?
Do početka 19. stoljeća, kad su u Kaliforniju krenuli stizati doseljenici, veliki dijelovi te savezne države imali su puno veći broj šumskih požara nego danas.
Prirodna vatra neometano je gorjela, a domorodačko stanovništvo pokretalo je požare kako bi reduciralo budući rizik i jačalo rast poželjnih biljaka, kao što je to činilo tisućama godina.
Kalifornijski ekosustav tako se razvio ne samo da izdrži požare, nego i da ovisi o njima. Tada se upetljala savezna vlada koja je početkom 20. stoljeća počela gasiti vatru što je prije mogla.
Upravitelji su vjerovali da gašenje požara štiti i stanovništvo i šume, što je desetljećima i bila istina. No s vremenom se plan poremetio, posebice u šumama četinjača koje su gorjele svakih 20 godina i postajale sve gušće sa svakim preskočenim ciklusom.
Potom su došli suša, insekti koji ubijaju drveće, klimatske promjene i rast stanovništva, a posljedica toga su ovogodišnji katastrofalni požari koji su harali Kalifornijom.
