U Njemačkoj nema jednog i jedinstvenog zakona o imigraciji, a pitanje useljavanja regulira se putem više od 50 različitih dozvola za boravak: od dozvola za privremeni boravak, dozvola za stalni boravak, Plave karte Europske unije za visokokvalificirane radnike pa do vize za umjetnike i još niza propisa i pravila.
Stoga njemačka vlada želi još tijekom ove godine podnijeti nacrt zakona o imigraciji, piše Deutsche Welle ističući kako su oko toga složne koalicijske stranke, ali da je nejasno kako bi taj zakon mogao izgledati.
SPD "slomio" otpor CDU-a i CSU-a
Inicijativa za donošenjem zakona o imigraciji potekla je još davno iz SPD-a, ali godinama je nailazila na otpor CDU-a i CSU-a. "Njemačka nije useljenička zemlja" govorili su konzervativci, a kasnije je zakon o imigraciji blokiran uz napomenu da postoji dovoljno zakonskih propisa uz kojih poseban zakon nije potreban.
"Trenutna pravila o imigraciji su birokratsko čudovište", kazao je SPD-ovac Burkhard Lischka u razgovoru za Deutsche Welle pripomenuvši da je Njemačkoj potreban "jednostavan, jasan i razumljiv zakon o imigraciji" ponajviše stoga da bi se zemlja mogla natjecati za najbolje strane kvalificirane radnike.
U međuvremenu su CDU i CSU psotali spremni na razgovor o zakonu o imigraciji, ali ne pod tim imenom.
"Osnovnu orijentaciju nudi koalicijski sporazum. A tamo govorimo o zakonu o imigraciji kvalificiranih radnika", kaže zastupnik CDU-a Philipp Amthor koji je ujedno član Odbora za unutarnje poslove. Iz te perspektive, on smatra da imigracija znači doseljavanje radnika i ističe: "Mi nemamo premalo migracije".
Štogod to na koncu značilo: ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer u listopadu želi predstaviti nešto što bi moglo biti nalik jednom zakonu o imigraciji čiji je sadržaj još uvijek nejasan, piše Deutsche Welle.
Preuzimaju kanadski model bodovanja imigranata?
SPD je uoči prošlih izbora za Bundestag predstavio koncept umnogome zasnovan na kanadskom modelu prema kojemu bi u Njemačku godišnje mogao ući fiksni broj imigranata koji bi bili izabrani na osnovu bodovnog sustava. Bodovi se dobivaju za obrazovanje, radno iskustvo, znanje njemačkog jezika i rođake u Njemačkoj.
"Zakonom o imigraciji želimo osigurati transparentnost i pokazati tko i na osnovu kojih kriterija može doći živjeti i raditi u Njemačkoj", ističe Karamba Diaby, zastupnik SPD-a u Bundestagu, koji je radio na izradi koncepta zakona utemeljenog na kanadskom modelu.
Prema tom modelu, teoretski bi bilo moguće imigrirati u Njemačku bez konkretne ponude za posao, a što je inače razlog zbog kojeg političari Unije (CDU-a i CSU-a) odbacuju sve modele koji se zasnivaju na bodovnom sustavu.
"Kada je u pitanju imigracija, jedna stvar mora biti jasna: migracija u Njemačku se odvija putem pristupa tržištu rada. To znači da nema dolaska bez konkretne ponude za posao", smatra Armin Schuster iz CDU-a.
Njemačka ima najliberalnije propise o imigraciji
No, čak su i u Uniji CDU/CSU svjesni da su sadašnja pravila suviše složena. Zbog toga je najvjerojatnije da će budući zakon o imigraciji rezimirati i raspetljati već postojeća pravila - što bi također bilo u smislu Vijeća stručnjaka za migraciju.
A to Vijeće kaže da Njemačka ima "najliberalnije propise o imigraciji u svijetu" ali samo za visokokvalificirane osobe. Stoga se mora omogućiti lakši pristup ljudima s nižim, ali u Njemačkoj traženim kvalifikacijama.
"Ne radi se samo o indijskom superinformatičaru, već – i to mogu potvrditi iz moje izborne jedinice na Usedomu – i o ukrajinskom kuharu", kaže Philipp Amthor iz CDU-a.
