- Danas je 300. dan ruske invazije na Ukrajinu
- Putinov savjetnik: 'On si je umislio da je mesija'
- Rusija raspoređuje najmodernije tenkove
TIJEK DOGAĐANJA:
Zelenskij putuje u Ameriku
23.57 - Dva izvora iz Kongresa i jedna osoba upoznata s tematikom potvrdili su da ukrajinski predsjednik planira napustiti Ukrajinu i u srijedu otputovati u Washington, javlja AP. Izvori su govorili pod uvjetom da ostanu anonimni, a otkrili su i kako postoji mogućnost i da se posjet Zelenskog u posljednjem trenutku otkaže ako se pojave sigurnosni problemi.
Rusija premješta vojsku blizu bjeloruske granice
21.45 - Bjeloruska promatračka skupina Hajun navodi kako Rusija svoju vojsku i opremu premješta blizu bjeloruske granice. Sugerira se da bi taj potez mogao biti dio planova za izvođenje više zajedničkih vježbi između ruskih i bjeloruskih snaga u blizini ukrajinske granice. Kao što je navedeno u objavi prije ove, američki think tank procijenio je da je "malo vjerojatno" da će Bjelorusija poslati trupe u Ukrajinu unatoč očitom pritisku Rusije.
Rusija želi da Ukrajina blagdane provede u mraku
20.59 - Ukrajinski premijer Denis Šmihal rekao je u utorak da bi se Ukrajina trebala pripremiti za nove ruske napade na svoju energetsku infrastrukturu jer Moskva želi da Ukrajinci Božić i Novu godinu provedu u mraku. Te je primjedbe iznio nakon niza ruskih raketnih napada i napada bespilotnim letjelicama za koje ukrajinski dužnosnici kažu da su opskrbu električnom energijom u kijevskoj regiji ostavili na kritično niskoj razini, s manje od polovice potreba glavnog grada za strujom.
"Popravci se nastavljaju, ali situacija je i dalje jako teška", kazao je Šmihal na sjednici vlade. Rekao je da radi osam nuklearnih elektrana i 10 termoelektrana, ali da je energetski deficit "značajan".
"Ruski teroristi učinit će sve da Ukrajince ostave bez struje za Novu godinu. Važno im je da Božić i Nova godina prođu u mraku u Ukrajini", istaknuo je. "Zato se treba pripremiti za nove napade".
Rusija, koja je izvršila invaziju na Ukrajinu u veljači, kaže da su napadi na osnovnu infrastrukturu vojno legitimni. Ukrajina smatra da su napadi čiji je cilj izazivanje patnje civila ratni zločin.
"Situacija s opskrbom električnom energijom ostaje kritična", naglasio je regionalni guverner Kijeva Oleksij Kuleba na platformi za razmjenu poruka Telegramu. "Želim naglasiti da se sa svakim neprijateljskim granatiranjem povećava složenost i trajanje popravaka."
Ako nestane struje, obično su pogođeni opskrba vodom, grijanje i mreže mobilne telefonije. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da je grad uspio obnoviti opskrbu vodom za dio potrošača. Šmihal je dodao da vlada planira utrostručiti broj "točaka nepobjedivosti" gdje stanovnici mogu dobiti pristup vodi, struji i internetskim uslugama. Trenutno postoji 5000 takvih točaka.
Ukrajina proglašena zemljom godine
18.56 - The Economist je proglasio Ukrajinu 'zemljom godine'. The Economist je izabrao Ukrajinu za "zemlju godine" za 2022. zbog "herojstva njezinih ljudi i zato što su se suprotstavili nasilniku".
Putinov glasnogovornik nosi sat vrijedan 6 milijuna dolara
15:35 - Glasnogovornik Kremlja, Dimitrij Peskov jedan je od najbližih Putinovih suradnika i čovjek koji je od početka rata u Ukrajini svakodnevno priustan u svjetskim medijima. Ako je vjerovati informacijama o cijeni njegova ručnog sata, očito je jako dobro plaćen zato što radi. Procjenjuje se, naime, da Peskov na ruci nosi sat vrijedan 6 milijuna dolara!
Rusija planira isporučiti Iranu napredne vojne komponente
15:25 - Britanski ministar obrane Ben Wallace upozorio je da Rusija planira "isporučiti Iranu napredne vojne komponente" u zamjenu za dronove-kamikaze. Wallace je rekao da bi ruski plan da Iranu osigura te komponente potkopala i Bliski istok i međunarodnu sigurnost.
"Moramo razotkriti taj dogovor. Zapravo, upravo jesam", rekao je Wallace.
Iran je Rusiji isporučio više od 300 dronova koje ova koristi u invaziji na Ukrajinu. Doduše, Teheran je priznao da je isporučio oružje, ali tvrdi da je ono poslano prije početka ruske invazije.
Granatirana i regija Belgorod u Rusiji, ranjen muškarac
15:21 - Jedan je muškarac ranjen u granatiranju okruga Šebekinski u ruskoj regiji Belgorod, javili su lokalni dužnosnici. Guverner Belgoroda Vjačeslav Gladkov rekao je da muškarac ima slomljenu ruku i da je prebačen u bolnicu.
Opskrba električnom energijom bila je prekinuta i trećina kućanstava Šebekinskog je neko vrijeme bila bez struje. Navodno je granatirano i skladište u industrijskoj zoni. Šebekino je blizu granice s Ukrajinom.
Moskva: U američki zatvorima je više od 60 ruskih 'talaca'
14.27 - Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Veršinin rekao je da više od 60 ruskih "talaca" služi kazne zatvora u Sjedinjenim Državama, što je po njemu rezultat ilegalnog globalnog lova američkih obavještajaca za Rusima. Veršinin je to rekao u intervjuu za rusku agenciju RIA-u objavljenom u utorak, u trenutku kada Washington traži novi razmjenu zatvorenika s Moskvom. Veršinin nije rekao koliko bi ljudi time moglo biti obuhvaćeno.
"Ukupan broj ruskih državljana (u američkim zatvorima) koji su zapravo taoci veći je od 60", rekao je. Nije iznio nikakve dokaze da su oni osuđeni na zatvor iz političkih razloga ili iz nekog drugog neopravdanog razloga, ali je rekao da u SAD-u općenito vlada proturusko raspoloženje i da je to njegovo stajalište. SAD je ranije ovaj mjesec pustio na slobodu ruskog trgovca oružjem Viktora Bouta, koji je služio kaznu od 25 godina zatvora, razmijenivši ga za Brittney Griner, američku košarkašicu zatvorenu u Rusiji zbog posjedovanja droge.
Američki mediji izvijestili su da je Rusija odbila uključiti Paula Whelana, američkog marinca osuđenog 2020. zbog špijunaže, u tu razmjenu.
Po američkim medijima, Rusija traži puštanje na slobodu Vadima Krasikova, koji je 2019. osuđen zbog ubojstva čečenskog disidenta u Berlinu, kao zamjenu za Whelana. Njemačke vlasti navodno su odbile u tome sudjelovati.
Nova eksplozija plinovoda u Rusiji
14.00 - Kod grada Kazana je došlo do eksplozije na plinovodu u Rusiji, kojim Rusi izvoze plin iz svoje zemlje kroz Ukrajinu, javlja Reuters. Regionalno ministarstvo za hitne situacije u Čuvaškoj Republici, u kojoj je došlo do eksplozije, objavilo je da je zaprimilo dojavu o požaru na plinovodu. Lokalni dužnosnici su priopćili da su tri osobe poginule u eksploziji.
Četvorica Jehovinih svjedoka u zatvoru u Rusiji
13.03 - Ruski sud osudio je četvoricu Jehovinih svjedoka na zatvorske kazne u rasponu od tri i pol do sedam godina, priopćila je ta vjerska skupina. Ruski vrhovni sud 2017. zabranio je vjersku skupinu prema zakonu koji kriminalizira organizacije označene kao "ekstremističke". Od te presude racije na domove i mjesta okupljanja Jehovinih svjedoka postale su redovita pojava.
Jučer je okružni sud u Birobidžanu, na ruskom Dalekom istoku, proglasio četvoricu muškaraca krivima za kršenje zakona koji reguliraju ekstremističke organizacije, uključujući organiziranje "ilegalnog vjerskog skupa" s ciljem širenja "zabranjenih" vjerskih doktrina među lokalnim stanovništvom, prema priopćenje press službe suda.
Jarrod Lopes, glasnogovornik Jehovinih svjedoka, rekao je da su presude "velike nepravde" i da su dio obrasca sustavnog progona koji traje više od pet godina. Jehovini svjedoci sa sjedištem u SAD-u godinama su pod pritiskom u Rusiji, gdje dominantnu pravoslavnu crkvu zagovara predsjednik Vladimir Putin. Smatraju ih opasnom stranom sektom koja nagriza državne institucije i tradicionalne vrijednosti, što oni odbacuju. Jehovini svjedoci kažu da je više od 110 njihovih članova trenutno zatvoreno u Rusiji.
Peskov o generalu koji najavljivao invaziji iz Bjelorusije: 'Mora se odmoriti'
12.45 - Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je tvrdnje da Moskva i Bjelorusija pripremaju zajedničku kopnenu operaciju protiv Ukrajine. U isječku koji je podijelio War Translated - neovisni projekt koji analizira materijale o ukrajinskom ratu - gospodina Peskova pitaju jesu li istinite tvrdnje visokog ukrajinskog generala Valerija Zalužnija o zajedničkoj operaciji. On odgovara: "Mora se odmoriti. Prezaposlen je."
Prošlog je tjedna gospodin Zalužnji rekao za The Economist da Rusija priprema 200.000 svježih vojnika za veliku ofenzivu koja bi mogla doći s istoka, juga ili čak iz Bjelorusije već u siječnju, ali vjerojatnije u proljeće.
Moskva i Minsk uspostavili su zajedničku vojnu jedinicu u Bjelorusiji i održali brojne vježbe. Tri ruska ratna zrakoplova također su raspoređena u Bjelorusiji prošlog tjedna.
Zelenskij posjetio Bahmut na prvoj crti
12.14 - Volodimir Zelenski posjetio je opkoljeni grad Bahmut, priopćio je njegov ured.
Ured ukrajinskog predsjednika priopćio je da se tijekom posjeta Zelenski sastao s vojnim predstavnicima i dodijelio odlikovanja vojnicima. .Riječ je o nenajavljenom posjetu, a ukrajinski mediji javljaju da se Zelenskij u ovim trenucima više ne nalazi Bahmutu.
Stanovnici Kijeva suočavaju se s nestašicom struje
11.33 - Pojavile su se snimke Kijeva s vrlo malo struje nakon što su ruski dronovi "kamikaze" jučer pogodili glavni grad. Snimka, koju je podijelila ukrajinska stručnjakinja za sigurnost Maria Avdejeva, prikazuje većinu regije u mraku dok se grad i dalje suočava s napadima dronovima. Ukrajinska vojska priopćila je da je jučer oborila 30 od 35 dronova koje je Rusija ispalila u glavnom gradu i oko njega.
Od veljače, Rusija je pretrpjela niz neuspjeha na bojnom polju, što je rezultiralo povlačenjem iz područja oko Kijeva, Harkova i nedavno iz grada Hersona. Dok je plan zauzimanja Kijeva u veljači propao, Ukrajinci se boje da bi Putin mogao planirati veliki napad koji bi mogao uključivati pokušaje ponovnog zauzimanja glavnog grada.
Britanci: Putin javnim nastupom pokušava odbaciti krivicu sa sebe
11.05 - Britansko ministarstvo obrane objavilo je svoje najnovije obavještajne informacije o ratu u Ukrajini, usredotočujući se na prošlotjedni posjet Vladimira Putina Združenom stožeru specijalnih vojnih operacija. Ondje se susreo s visokim vojnim časnicima, uključujući načelnika Glavnog stožera Valerija Gerasimova i ministra obrane Sergeja Šojgua.
Britanci sugeriraju da je ruski predsjednik pokušavao ublažiti sve veći politički pritisak na sebe usred slabašne kampanje u zemlji.
"Ovaj prikaz vjerojatno je imao za cilj skrenuti Putinovu odgovornost za vojni neuspjeh, visoke stope smrtnosti i sve veće nezadovoljstvo javnosti od mobilizacije", navodi se.
"Televizijska snimka vjerojatno je osmišljena kako bi također odbacila glasine društvenih medija o smjeni generala Gerasimova."
Ruskom oligarhu zaplijenjeni kompleks i marina vrijedni milijardu dolara
10.00 - Ruski oligarh Oleg Deripaska, koji je ranije ove godine rat u Ukrajini nazvao ludilom i upozorio na paklenu ideološku mobilizaciju, našao se pod udarom države. Ruski sud je sada naredio zapljenu luksuznog hotelskog kompleksa u vlasništvu aluminijskog tajkuna, piše FT.
Deripaski je zaplijenjen hotelski kompleks Imeretinski i marina u Sočiju vrijedni milijardu dolara nakon što je Kremlj navodno zatražio da Deripaska prestane kritizirati rat.
"Kremlj ga je zamolio da se smiri", navodno je rekao izvor blizak milijarderu.
Putin 'tri puta odgađao invaziju'
9.05 - Dužnosnik ukrajinske obavještajne službe tvrdi da je Vladimir Putin tri puta odgodio početak svoje invazije.
Vadjim Skibickij, zamjenik šefa ukrajinske obrambene obavještajne službe, rekao je u intervjuu za njemački list Bild: "Na temelju informacija koje smo prikupili, ova vojna operacija je odgođena tri puta. "Posljednja odgoda dogodila se sredinom veljače." Rusija je započela invaziju na Ukrajinu 24. veljače, iako nije jasno koje je druge datume prvotno planirala. Skibckij je rekao da je ruska Federalna sigurnosna služba (FSB) bila ključna u uvjeravanju ruskog predsjednika i vojnih dužnosnika da pošalju trupe u Ukrajinu.
Ranije su planovi invazije do kojih je došao The New York Times otkrili da je ruskim trupama naređeno da budu na periferiji Kijeva 13 sati nakon početka invazije.
Moldavija upozorava na 'vrlo visok' rizik od ruske ofenzive početkom sljedeće godine
8.45 - Alexandru Musteata, šef Službe za informacije i sigurnost Moldavije, rekao je da postoji "vrlo visok" rizik od ofenzive i da Rusija još uvijek planira osigurati kopneni koridor kroz Ukrajinu do otcijepljene moldavske regije Transnistria.
"Pitanje nije hoće li Ruska Federacija poduzeti novo napredovanje prema teritoriju Moldavije, već kada će to učiniti", rekao je Musteata televizijskom kanalu TVR-Moldova. Njegova agencija vjeruje da Rusija razmatra nekoliko scenarija kako doći do Moldavije, s mogućom ofenzivom koja bi trebala biti pokrenuta ili u siječnju-veljači ili u ožujku-travnju.
U priopćenju Službe za informiranje i sigurnost navodi se da će ruska ofenzivna akcija ovisiti o tijeku njezina rata u Ukrajini. Bivša sovjetska republika Moldavija ima samo mali proračun za obranu, a njezino područje Pridnjestrovlje odavno je okupirano od strane Rusije.
Putin traži jači jači nadzor granica i 'domaćih izdajnika'
8.20 - Predsjednik Vladimir Putin naredio je Saveznoj službi sigurnosti (FSB) da pojača nadzor ruskog društva i granica zemlje kako bi se spriječio rizik izvana i djelovanje domaćih izdajnika, prenos u utorak Reuters.
U govoru povodom Dana sigurnosnih službi, koji se u Rusiji uvelike slavi, Putin je rekao da "pojava novih prijetnji" znači porebu za pojačanom obavještajnom aktivnošću.
"Moramo ojačati aktivnosti graničnih službi i FSB-a. Svaki pokušaj narušavanja (granice) mora se brzo i učinkovito spriječiti svim snagama i sredstvima koja su nam na raspolaganju, uključujući mobilne jedinice i specijalne snage", rekao je Putin.
Ruski predsjednik je FSB-u dao naputak da maksimalno koristi operativni, tehnički i ljudski potencijal u cilju strože kontrole društva.
Pojačanu budnost zatražio je i od protuobavještajnih službi, uključujući i vojnu obavještajnu službu.
"Nužno je odlučno spriječiti aktivnosti stranih službi, brzo identificirati izdajnike, špijune i sabotere", rekao je Putin.
FSB, na čijem je čelu Putinov bliski suradnik Aleksandar Bortnikov, pojačano će nadzirati masovna okupljanja, strateška postrojenja i energetsku infrastrukturu.
Priznavši da invazija Ukrajine ne ide glatko, Putin je rekao da je "iznimno teško" stanje u pripojenim ukrajinskim oblastima i zatražio od FSB-a da se pobrine za sigurnost tamošnjih ljudi, njihova prava i slobode, obećavši "moderno naoružanje i opremu".
Rusija šalje moderne tenkove na bojište
7.20 - Serija naprednih glavnih borbenih tenkova T-90M 'Proryv' ('Proboj') stigla je za oklopnu jedinicu Središnjeg vojnog okruga u ukrajinskoj zoni posebnih vojnih operacija, izvijestilo je u utorak rusko Ministarstvo obrane.
"Serija naprednih moderniziranih tenkova T-90M 'Proryv' stigla je za oklopnu postrojbu Središnjeg vojnog okruga. Posade tenkova usavršavaju svoje vještine gađanja i upravljanja vozilom. Instruktori obučavaju osoblje uzimajući u obzir današnje borbeno iskustvo. Nakon što ovladaju svojom interoperabilnošću, posade tenkova počet će izvršavati misije unutar borbene grupe Otvazhniye (Hrabri)," reklo je ministarstvo u komentaru na svoj video koji prikazuje borbenu obuku osoblja. Kako je preciziralo ministarstvo, posade tenkova uvježbavaju gađanje iz standardnog tenkovskog naoružanja sa zaklonjenih položaja i otvorenih mjesta izravnom paljbom, uz prilagođavanje gađanja bespilotnim letjelicama. Posade tenkova također vježbaju vožnju novih vozila preko prepreka na terenu.
Putinov savjetnik: On ne misli stati na Ukrajini
7.00 - 'Ako se Putinu dozvoli da završi takozvani posao u Ukrajini, krenut će na Moldaviju, Bjelorusija je već okupirana, prijeći će na baltičke zemlje, Poljsku, ići će dalje na Zapad', rekao je u intervjuu za N1 ekonomist i bivši bliski suradnik Vladimira Putina Andrej Ilarionov. Kako je istaknuo, korijene Putinovih politika možemo pronaći u ranim godinama njegove vladavine.
Započeo je ovaj rat napadom na pojas Tuzla u Kerčkim vratima u rujnu 2003., to je bila jasna indikacija onoga što slijedi. Ovo sve što se događa, nastavak je njegove imperijalističke želje da uzme teritorij drugih država”, kaže Ilarionov i dodaje da si je Putin umislio mesijansku ulogu. “Umislio je da je takve zadatke dobio od Boga, zato se ne konzultira s ljudima, oni su tu samo da izvršavaju naredbe. Prije nekoliko godina je izjavio da nakon Gandijeve smrti nema s kim razgovarati. Neki su se tome smijali, ali to je činjenično stanje njegovog uma da u stvarnom svijetu ne postoji nitko s kim može razgovarati, sklapati dogovore. Zato kažem da on misli da je na mesijanskoj misiji ispuniti zadatak, a više puta je rekao što je taj zadatak – povratak takozvane povijesne Rusije, što je prema njegovom pisanju nešto blizu Ruskog carstva, još jedan mesijanski zadatak je poraz Zapada, on je uporan u tome”, dodao je.
“Ako mu se dozvoli da završi takozvani posao u Ukrajini, krenut će na Moldaviju, Bjelorusija je već okupirana, prijeći će na baltičke zemlje, Poljsku, ići će dalje na zapad. On želi denatoizaciju centralne i istočne Europe. On se tu ne bi zaustavio, išao bi dalje. To su imperijalističke ambicije koje smo vidjeli u ponašanju dvije osobe ranije, jedna je Adolf Hitler, a druga Staljin”, smatra Ilarionov.
SAD: Guterres je popustio ruskim pritiscima
6.00 - Sjedinjene Države optužile su glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa da je "očigledno popustio ruskim prijetnjama" i da nije poslao dužnosnike u Ukrajinu da pregledaju bespilotne letjelice koje koristi Rusija, a za koje Washington i drugi tvrde da ih je isporučio Iran, objavio je Reuters.
Rusija je, navodi se, zanijekala da su njezine snage koristile iranske bespilotne letjelice u Ukrajini i tvrdi da službenici UN-a nemaju mandat da putuju u Kijev kako bi istražili porijeklo bespilotnih letjelica.
Iran je, s druge strane, priznao da je opskrbio Moskvu bespilotnim letjelicama istaknuvši, međutim, da su one poslane prije nego što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu.
Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Sjedinjene Države i Ukrajina ističu da isporuka bespilotnih letjelica iranske proizvodnje Rusiji krši rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a iz 2015. kojom se potvrđuje iranski nuklearni sporazum. Očekuju da Guterres pošalje dužnosnike u Kijev da istraže taj problem.
"Žao nam je što UN nije pokrenuo normalnu istragu tog kršenja", rekao je zamjenik američkog veleposlanika pri UN-u Robert Wood, na sastanku Vijeća sigurnosti, u ponedjeljak, o rezoluciji iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015.
Sastanak Putina i Lukašenka
00.00 - Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov bjeloruski kolega i bliski saveznik Aleksander Lukašenko u ponedjeljak su veličali dobrobit suradnje dviju država tijekom prvog Putinovog posjeta Minsku od 2019., gotovo ne spomenuvši rat u Ukrajini.
Nitko od novinara prisutnih na konferenciji za medije dvojice čelnika nije pitao hoće li se Bjelorusija uključiti u rat u Ukrajini. Lukašenko je ranije ponavljao da se to neće dogoditi.
Umjesto toga dvojac je govorio o sve snažnijem gospodarskom i obrambenom povezivanju dviju bivših sovjetskih država, ujedinjenih u takozvanu „Uniju“, kao i o finalu Svjetskog prvenstva u nogometu odigranog u nedjelju u Katru, prenosi Reuters.
Bjeloruska politička oporba, uglavnom u pritvoru, egzilu ili cenzurirana, strahuje da će Kremlj postepeno anektirati ili „apsorbirati“ svog mnogo manjeg slavenskog susjeda. I Putin i Lukašenko su se trudili odbaciti tu ideju.
"Rusiji nije u interesu bilo koga apsorbirati", rekao je Putin. „To jednostavno nema nikakve svrhe“.
Lukašenko, koji je sedamdesetogodišnjaka Putina u jednom trenutku nazvao „starijim bratom“, hvalio je Rusiju kao prijateljicu koja je „pružila ruku“, opskrbljujući Bjelorusiju naftom i plinom po sniženim cijenama.
"Rusija može bez nas, ali mi ne možemo bez Rusije", rekao je.
