Srednjoškolka iz Kabula, prijestolnice ratom zahvaćenog Afganistana, zabrinuta je da joj uskoro neće dopustiti da diplomira. Uzgajivač nara u Kandaharu pita se hoće li njegovi voćnjaci ikada biti očišćeni od talibanskih mina. Vladin vojnik u Ghazniju strahuje da se nikada neće prestati boriti. The New York Times piše kako tih troje Afganistanaca iz različitih slojeva društva ovih dana postavljaju sebi isto pitanje: "Što će biti sa mnom kada Amerikanci odu?"
Američki predsjednik Joe Biden u srijedu je najavio da će povući sve američke trupe iz te zemlje do 11. rujna ove godine, 20 godina nakon što su prvi američki vojnici došli ondje protjerati Al Kaidu nakon terorističkih napada na SAD 2001. godine. "Rat u Afganistanu nikada nije trebao biti višegeneracijski pothvat", poručio je Biden.
Najduži rat koji je SAD vodio
Američkim povlačenjem bio bi okončan najduži rat u povijesti SAD-a, ali bi vjerojatno bio i početak još jednog teškog poglavlja za narod Afganistana.
"Tako sam zabrinuta za svoju budućnost. Ako talibani preuzmu vlast, izgubit ću svoj identitet", kaže 17-godišnja Wahida Sadeqi, učenica 11. razreda srednje škole Pardis u Kabulu. "Radi se o mojoj egzistenciji, ne o njihovu povlačenju. Rođena sam 2004. i nemam pojma što su talibani tada činili ženama, ali znam da im je bilo zabranjeno sve", kaže uznemirena mlada Afganistanka.
Neizvjesnost visi nad gotovo svim aspektima života u Afganistanu. Ne zna se kakva će biti budućnost i hoće li borbe ikada prestati. Dva su desetljeća američki čelnici obvezivali se čuvati mir, prosperitet, demokraciju i prava žena u toj zemlji, ali malo je od tih obećanja ostvareno. Sada se čak i u gradovima, gdje je vidljiv napredak, širi bojazan da će sve biti izgubljeno kad Amerikanci odu.
Polagali veće nade u Bidena
Talibani, ekstremistička skupina koja je nekoć kontrolirala veći dio zemlje i nastavlja se boriti protiv vlade, inzistiraju na tome da izabrani predsjednik Ašraf Gani odstupi. Lokalne milicije sve više dobivaju na značaju i moći, a govori se i o izbijanju građanskog rata nakon povlačenja SAD-a.
Afganistanci su s opreznim optimizmom gledali stupanje Bidena na dužnost nadajući se da će ipak promijeniti obećanje Trumpove administracije o povlačenju američkih trupe nakon što je prošle godine postignut klimav mirovni sporazum s talibanima. Afganistanski čelnici bili su uvjereni da će im novi američki predsjednik biti bolji saveznik i da neće odmah povući trupe koje su uspjele zadržati talibane podalje od većih gradova.
Otkako su afganistanska vlada i talibani započeli mirovne pregovore u Kataru potkraj prošle godine, borbe su eskalirale, a s njima je narastao i broj civilnih žrtava. U srijedu je UN-ova misija u toj zemlji izvijestila o 573 ubijena i 1210 ranjenih civila u prva tri mjeseca ove godine. Od početka rata u Afganistanu ubijeno je više od 40.000 civila.
Talibani sve bliže ostvarenju cilja
Tijekom dva desetljeća američka misija u Afganistanu evoluirala je od lova na teroriste do pomoći vladi u izgradnji institucija, demontiranju talibana i osnaživanju položaja žena u društvu. Ali američke i afganistanske snage nikada nisu uspjele učinkovito uništiti talibane, piše New York Times. Talibani nikada nisu priznali afganistansku demokratsku vladu i čini se da su sada bliži nego ikad postizanju cilja svoje pobune: povratku na vlast i uspostavi vlade zasnovane na njihovom ekstremističkom tumačenju islama.
Pritom bi najveće žrtve ponovno bile žene. Kada su talibani od 1996. do 2001. godine držali vlast u Afganistanu, ženama je bilo zabranjeno školovanje i većina poslova. Talibani su ih praktički učinili zatvorenicama u vlastitim domovima.
Afganistanska klimava demokracija, potpomognuta milijardama američkih dolara, otvorila je prostor obrazovanoj urbanoj klasi. Mnogi pripadnici te nove klase rođeni su 1990-ih godina, a punoljetni su postali tijekom američke okupacije zemlje. Mnoge žene u to vrijeme postale su novinarke, članice vlade, aktivistice civilnog društva...
(201113) -- KABUL, Nov. 13, 2020 (Xinhua) -- Photo taken on Nov. 13, 2020 shows the site of a car bomb in Arghandai area of Paghman district, Kabul, Afghanistan. At least two soldiers were killed and four others wounded in a car bomb explosion hitting an army camp in Arghandai, an area on western outskirts of Kabul, capital of Afghanistan, early on Friday, an Interior Ministry official said.,Image: 568790356, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia
'Amerikanci će otići bez mira i napretka'
Nasuprot tomu, na selu i dalje vladaju siromaštvo i ugnjetavanje, iako je postignut mir. Hadži Abdul Samad, 52-godišnji uzgajivač nara iz provincije Kandahar, već je dva mjeseca iseljen iz svoga doma zbog oružanih borbi na tom području.
"Preumoran sam od života. Sad smo u položaju da prosimo. Amerikanci su odgovorni za nevolje i teškoće kroz koje prolazimo. Sada će otići sa svojim trupama, bez mira i napretka. Oni samo žele ostaviti taj rat iza sebe", kaže Samad za New York Times.
Poput njega i drugi ljudi širom Afganistana zbunjeni su i zabrinuti oko toga tko će uskoro vladati zemljom. Talibani su više puta pozivali predsjednika Ganija da odstupi i ustupi mjesto privremenoj vladi. On je to odbacio i umjesto da se založi za izvanredne izbore, otvorio je vrata novim borbama i mogućem građanskom ratu.
"Gani će biti sve izoliraniji, a realnost je da slobodni i pošteni izbori nisu mogući usred rata", smatra Torek Farhadi, savjetnik bivšeg predsjednika Hamida Karzaija.
Isto su im već učinili Britanci i Sovjeti
Američko povlačenje nesumnjivo će biti snažan udarac moralu afganistanskih snaga sigurnosti raširenih diljem zemlje na stotinama kontrolnih točaka, unutar vojnih baza i duž crta bojišnice. Godinama se znalo da im u slučaju potrebe američke zračne snage mogu priskočiti u pomoć. No, nakon dogovora Trumpove administracije s talibanima, te su zračne intervencije bivale sve rjeđe. Bez američke vojne potpore, afganistanske vladine trupe suprotstavit će se iskusnijim i nerijetko bolje naoružanim i opremljenim talibanima.
Povijest Afganistana obilježena je invazijama i povlačenjima. Britanci su to učinili u 19. stojeću, a Sovjeti u 20. stoljeću. Nakon svake invazije, zemlja je proživjela razdoblje borbi i građanskog rata.
"Nije vrijeme za povlačenje američkih trupa", kaže bojnik Saifudin Azizi, zapovjednik vojnih snaga u jugoistočnoj provinciji Ghazni, gdje se posljednjih dana vode vrlo krvave borbe s talibanima. "To je nerazumno i ishitreno, to je izdaja! Gura se Afganistan u još jedan građanski rat. Naša sudbina opet će izgledati kao i prije dva desetljeća", ogorčeno je kazao ovaj vojnik.
