Humanitarne katastrofe koje su se odvile tijekom prošle godine većinom su rezultat klimatskih promjena. Potvrđuje to analiza milijun online objavljenih vijesti, piše The Guardian navodeći kako je populacija zemalja u kojima su se dogodili uragani ili suše bila pogođena krizom nedostatka hrane.
Više od milijun ljudi na Madagaskaru gladovalo je nakon što je, zbog udara uragana El Nino, suša poharala polja kukuruza, riže i manioke. Pisalo se i o patnji djece tih zemalja kojima je bilo narušeno zdravlje.
Sven Harmeling s Care Internationala, zadužen za pitanje klimatkih promjena, izjavio je: "Ne samo da su oni ljudi koji žive u najsiromašnijim zemljama svijeta najranjiviji zbog klimatskih promjena, nego su oni i najmanje opremljeni za odgovor na sve veći utjecaj tih promjena. Mediji ne smiju zatvarati oči pred takvim krizama i ulogom u klimatskim promjenama".
Na udaru Sudan, Čad, Filipini, Madagaskar
Asad Rehman, izvršni direktor "War on Want", kazao je kako klimatske promjene već dugo vremena ostavljaju svoje otiske na poplavama i sušama. "Oni ljudi koji najviše pate od klimatskih promjena na žalost su oni koji su za njih najmanje odgovorni. Namjerno ih se učinilo nevidljivima...", kazao je Rehman.
U prošloj godini u ekstremnim vremenskim događajima živote je izgubilo 5000 ljudi, a gotovo 29 milijuna ljudi našlo se u situaciji da ovisi o humanitarnoj pomoći, piše The Guardian. Prema izvješćima Care Internationala, klimatske promjene su dovele do civilnih katastrofa u Sudanu, Čadu, Filipinima, Madagaskaru, Etijopiji, ali i Haitiju.
Haiti (AFP)
Svi upiru prstom u jedno, a o klimatskim promjenama šute
"Uvijek nastojimo pokazati da su te katastrofe povezane s klimatskim promjenama, no uvijek se moramo boriti da nas čuju. Nismo bili baš uspješni sve do sada", kazao je dr. Viwanou Gnassounou s ACP-a (organizacija koja obuhvaća afričke, karipske i pacifičke zemlje), dodajući kako medijski izvještaji dosad bili "siromašni" te da katastrofe i njihove posljedice nisu povezivali s klimatskim promjenama.
Prema njegovim riječima, zemlje koje doniraju pomoć radije ističu kako oni kojima je doniraju nisu imali odgovarajuću politiku za sprječavanje katastrofe nego što će to povezati s klimatskim promjenama.
Znanstvenici su bili oprezni pri pripisivanju pojedinih vremenskih događaja globalnom zagrijavanju, ali mnogi se sve više opiru podcjenjivanju trendova u skladu s klimatskim modelima.
Što kaže struka?
Europsko znanstveno savjetodavno vijeće prošle je godine priopćilo kako su klimatske promjene ovog desetljeća bile razlogom povećanja broja poplava za 50 posto i sličan porast kad su u pitanju oluje, suše i toplinski valovi.
Svjetska meteorološka organizacija u srpnju je opisala ekstremne uvjete toplotnih valova "u skladu s onim što očekujemo kao rezultat klimatskih promjena".
Nešto kasnije istog mjeseca profesor Michael Mann, jedan od vodećih svjetskih znanstvenika kada je riječ o klimatskim pitanjima, opisao je ubrzavanje ekstremnih vremenskih događaja kao "lice klimatskih promjena".
