Ruski veleposlanik u Sjedinjenim Američkim Državama Anatolij Antonov jedan je od onih koji u vrijeme rata često kritizira postupke Zapada i SAD-a, a koje se tiču rata u Ukrajini. Početkom listopada je, primjerice, poslao ozbiljno upozorenje SAD-u zbog nastavka isporuke oružja Kijevu. "Pozivamo SAD i njihove saveznike da ne prelaze crvene linije kojima su se dramatično približili. Pozivamo ih da prestanu pumpati kijevski režim smrtonosnim oružjem. To će samo dovesti do novih žrtava i razaranja, do daljnjeg produžavanja sukoba", istakao je Antonov.
Antonov otvoreno priča i o nuklearnom ratu, a nedavno se o toj temi raspričao za medije. Odnosi Rusije i SAD-a trenutno su na najnižoj točki od kraja Hladnog rata. U razgovoru za Newsweek, podsjetio je na riječi svog prethodnika Anatolija Dobrinina koji je svojedobno rekao da je "kubanska raketna kriza otkrila smrtnu opasnost od izravnog oružanog sukoba dviju velikih sila, sukoba koji je krenuo na rubu rata zahvaljujući pravodobnoj i mučnoj spoznaji katastrofalnih posljedica obiju strana."
U kontekstu tih nikakvih odnosa i zveckanja oružjem, Antonov je podsjetio na riječi američkog predsjednika Johna F. Kennedyja koje je uputio prvom zamjeniku predsjednika Vijeća ministara Sovjetskog Saveza Anastasu Mikojanu. "Ono što sada imamo jest, iako naše dvije zemlje ne izazivaju izravno jedna drugu, stalno nailazimo jedna na drugu gotovo posvuda, što je u našem nuklearnom dobu prepuno ozbiljnih opasnosti za svjetski mir", rekao je Kennedy tada.
"Ove riječi bivšeg američkog predsjednika mogu se sasvim legitimno koristiti za opisivanje sadašnjeg stanja odnosa između Rusije i Sjedinjenih Država", izjavio je Antonov prije nekoliko dana. "Svijet ponovno ubrzava približavanje crti bez ičega iza sebe", dodao je.
"Neporeciva prednost tog vremena bio je povjerljiv kanal između Anatolija Dobrinina i Roberta Kennedyja koji je kontinuirano funkcionirao", dodao je, misleći na glavnog državnog odvjetnika Roberta Kennedyja, predsjednikova brata i savjetnika, koji je odigrao ključnu ulogu u pregovorima o okončanju afere. "To je omogućilo Kremlju i Bijeloj kući da pravodobno prenose informacije jedni drugima, izvrše odgovarajuću analizu i razjasne stajališta dviju država", dodao je ruski veleposlanik.
SAD i Rusija nisu u ratu
Zbog njegovih izjava koje dio svijeta smatra pomalo kontroverznima, mnogi se pitaju zašto SAD nije protjerao ruskog veleposlanika iz zemlje. Geopolitički analitičar Denis Avdagić u razgovoru za Net.hr ističe da su dva razloga u tome bitna i ključna.
"Prvo moramo uzeti u obzir što je sloboda govora za Amerikance - oni su tu vrlo otvoreni. Iz europske perspektive izgleda dosta čudno, ali u Americi možete šetati ulicom s kukastim križem, nitko vam neće to zabraniti. To kod njih sve spada u slobodu govora i izražavanja", pojašnjava Avdagić.
Njihovo poimanje slobode govora je doista malo drugačije od europskog, dodaje. "Ono što bi kod nas izazivalo daleko više iznenađenja i čuđenja i pitanja, tamo nije u toj mjeri tako prisutno", rekao je.
"Drugi razlog s kojim se nažalost suočavamo, i nisam mislio da ćemo u ovoj fazi i dalje morati to naglašavati… ali Amerika nije u ratu s Rusijom", ističe ovaj stručnjak. "Ima ljudi koji potenciraju tu priču, ne vjerujem da nisu upoznati. Čini mi se da i naš predsjednik ide uz tu nekakvu liniju koja je vrlo loša i netočna. Rusija je napala Ukrajinu, zapadni svijet se solidarizirao s Ukrajinom, međutim nije direktno involviran u taj rat. To su dva razloga, možda je ovaj drugi dosta bitniji, naglašavati da Amerika nije u ratu s Rusijom pa nema razloga da se protjeruje veleposlanik", kaže Avdagić.
Ipak, dio ruskog diplomatskog osoblja morao je napustiti dobar dio zemalja u kojima su boravili, a između ostalog takav smo slučaj imali i u Hrvatskoj, gdje je zemlju nakon note ministarstva napustilo 18 diplomata i šestero članova administrativno-tehničkog osoblja.
Denis Avdagić kaže da i ovdje imamo dva razloga. "S jedne strane, nekakvo dubinsko razjašnjavanje kako djeluju veleposlanstva, ljudi moraju biti svjesni da su jedan dio prisutnih strani obavještajci. Oni to formalno nisu, ali nitko nije blesav", kaže Avdagić. "I zemlja domaćin dobro zna čime se bavi jedan dio ljudi. Možda ne možete to direktno dokazati, ali znate da jedan dio ljudi nije na funkcijama koje su nominalno prijavljene", pojašnjava.
Tu se radilo o smanjivanju osoblja i to je bila poruka. "Smanjuje se obim kontakata s ruskom stranom i iz tog razloga im kažete "Vi nemate više potrebu da tu imate toliko ljudi, smanjit ćete se na nužno osoblje". Kontakt nije zatvoren, ali je smanjen jer i država domaćin smatra da nema potrebe za tako sveobuhvatnom suradnjom", pojašnjava ovaj stručnjak.
Prekidanje diplomatskih odnosa
Primjerice, u Zagrebu nema više kulturnih događanja koje je nekada organiziralo rusko veleposlanstvo, a koji su bili česti prije rata. "Sada toga nema, rusko veleposlanstvo je u Zagrebu ostalo na eventualno nekakvim kontaktima s vrhom države u kontekstu primanja-slanja nekakvih nota, prigovora, i tako dalje", pojašnjava Avdagić.
Na pitanje što se mora dogoditi da jedna zemlja protjera samog veleposlanika, Avdagić kaže da povod tome može biti direktni rat. "Vi možete nekog veleposlanika i zbog njegova ponašanja proglasiti personom non gratom, ali problem u takvim odnosima između država je da ono što se vama doima lošim, ne mora značiti da to i druga strana prihvaća", kaže, dodajući da uzvratna mjera može biti "protjerivanje vašeg veleposlanika bez obzira je li on nešto radio u toj drugoj zemlji."
"Rijetki su slučajevi da zatvarate veleposlanstvo, to radi ili sama država koja povlači svoje osoblje ili to radite tako da ih proglasite u potpunosti nepoželjnima. Razlog može biti primjerice rat, iako ne mora nužno doći do toga", kaže Avdagić. "To de facto i de jure znači prekidanje diplomatskih odnosa, odnosno da nemate više nikakve formalne kontakte, barem ne direktno", dodaje.
U ovakvom svijetu kakav je, pojašnjava Avdagić, ostaje se u nekakvim indirektnim kontaktima u drugim međunarodnim tijelima, primjerice što se tiče Rusije kada bi se prekinuli odnosi, ostali bi oni koji se održavaju preko UN-a.
"Čitav ovaj diplomatski svijet je stvoren u vrijeme kada nije bilo brze komunikacije. Danas je to posve druga priča, možete videovezom uspostaviti i gledati se iz bilo kojeg kuta svijeta. No, diplomacija je ostala zato što se neke stvari oči u oči puno bolje izražavaju nego preko bilo kakve moderne tehnologije", zaključuje geopolitički analitičar Denis Avdagić u razgovoru za Net.hr.
