Bosna i Hercegovina je "najkompliciranija zemlja u Europi". To su bile riječi slovenskog književnika Josipa Vidmara koje su izrečene na Prvom zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine poznatog kao ZAVNOBiH, 1943. godine. Upravo bi se tim riječima mogla opisati uređenost odnosno neuređenost BiH i danas.
Bosna i Hercegovina uređena je Daytonskim mirovnim sporazumom potpisanim 1995. godine nakon pregovora između bošnjačke, hrvatske i srpske delegacije pod nadzorom SAD-a. Podržana je teritorijalna cjelovitost i suverenost BiH te su određena dva entiteta - Republika Srpska i Federacija BiH. No, praksa i stvarnost nerijetko su kompliciraniji i drugačiji od sporazuma u teoriji. Komplikacije i nered u BiH rezultat su teškog pronalaženja kompromisa između Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Da je politička scena u BiH nesvakidašnja, svjedoče brojne bizarne scene i situacije. Tako je primjerice Milorad Dodik napravio pravi mali koncert u Predsjedništvu kada se pojavio s harmonikašem i zapjevao "Srpkinja je mene majka rodila" i Šabana Šaulića, lagano, uz čašicu rakije. Ali on tu ne vidi ništa sporno.
“Što je tu nenormalno i nedozvoljeno? Gdje piše da ne smije harmonikaš ući u kabinet? Gdje pište da se ne smije pjevati ili da je smije imati alkoholno piće u kabinetu…”, poručio je Dodik. Tu je striktno najavio da je na sjednicu došao isključivo da bi glasao protiv apsolutno svake odluke koja je na dnevnom redu. Dodik je isto tako svima dobro poznat po svojim brutalnim psovkama i uvredama, a ostali se tome vrlo dobro prilagođavaju pa komunikacija političke elite u BiH zaista potvrđuje balkanizam i neukus.
Rat u Bosni i Hercegovini završio je prije 27 godina, no mnogi danas strahuju od novog. BiH trenutno prolazi kroz vrlo delikatno razdoblje u kojem je svaka politička odluka pod povećalom, a prijetnja je mnogo.
Prijetnja miru
Sve su oči uprte u Republiku Srpsku i Milorada Dodika. Dok je svijet zgrožen masakrima Putinove vojske, Dodik tvrdi "Putin je ipak dobronamjeran čovjek". On psuje, vrijeđa novinare, vrijeđa kolege, ali najvažnije prijeti secesijom Republike Srpske od BiH i prijenosom nadležnosti u području obrane i sigurnosti, prikupljanja poreza i pravosuđa.
"Teško je reći koliko je secesija Republike Srpske izgledna u budućnosti, ali se pomiču granice. Do prije nekoliko godina nije bilo ovako otvorenih poziva na secesiju, a koji dolaze iz RS-a, kao ni usvajanje zakona koji potkopavaju suverenitet države, kao što je Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima u RS- u. Zbog ovakvih stvari vlada SAD-a je nedavno uvela sankcije ministru zdravlja RS-a Alenu Šeraniću. Ovdje se može primijetiti i koliko strane delegacije dolaze u BiH i koliko su zainteresirane za državu", poručila Emina Dizdarević, novinarka s BIRN-a - Balkan Investigative Reporting Networka za RTL.hr.
"Motivacija Milorada Dodika je zasigurno zadržavanje vlasti i korupcija. Možemo vidjeti koliko javnih natječaj dobivaju firme koje su u vlasništvu njegove obitelji - Gorice i Igora Dodika", dodaje.
"Shvatio je taktiku kako se može održati na vlasti desetljećima, shvatio je tko su njegovi glasači i kako može držati pod kontrolom sve strukture vlasti, utjecati na procese, a da pri tome kvalitetno žive i on i njegovi partneri i suradnici, kako u BiH tako i izvan nje", tvrdi Dino Bezdrob, zamjenik glavnog urednika portala Klix.ba za RTL.hr.
Stoga su velika očekivanja od međunarodne zajednice za koju neki smatraju da je trebala reagirati puno ranije.
"Silno i dugogodišnje popuštanje stranaca pred antiustavnim djelovanjem regionalnih politika je dovela državu i društvo u stanje kako je trenutno. I dalje daleko od EU i NATO-a, s gorućim problemom korupcije i lošim životnim standardnom građana", kazao je Bezdrob.
'Ne može se sve 'svaliti' na međunarodnu zajednicu'
Dizdarević pak smatra je veća moć u rukama samih građana i da se od međunarodne zajednice ne može očekivati da odradi veći posao i riješi probleme prije njih samih.
"Ne može se sve 'svaliti' na međunarodnu zajednicu. Odgovornost je svakako i na glasačima, da promjene autokratske populističke nacionaliste koji blokiraju put BiH ka EU. Međunarodna zajednica treba biti spremna na reakcije, a sada vidimo Visokog predstavnika koji je spreman, što smo mogli vidjeti na nedavnom budžetu za izbore kada je nametnuo odluku o financiranju izbora", poručuje Dizdarević.
Još jedan problem u BiH je nezadovoljstvo izbornim zakonom koji diskriminira bošnjačke Hrvate. Naime, Bosna i Hercegovina ima tročlano Predsjedništvo koje čine predstavnici Bošnjaka, Srba i Hrvata. Bošnjaci su u Federaciji BiH većina odnosno što im daje prednost u izboru predstavnika Hrvata u Predsjedništvu. Praktički se biraju dva predstavnika Bošnjaka, ali nema kršenja zakona. Stoga Hrvati traže da biraju vlastite predstavnike čemu se oštro protive vladajuće bošnjačke stranke.
Hrvatski predstavnik u Predsjedništvu Željko Komšić izabran je najviše glasovima iz Sarajeva, Bihaća i Podrinja gdje Hrvata ima malo, ali on je, ne zaboravimo, hrvatski predstavnik. Ne cvate ljubav ni između Komšića i predsjednika HDZ-a Dragana Čovića. Komšić je tvrdio da Čović radi na osnaživanju ideje Herceg Bosne te je svoju ponovnu kandidaturu za Predsjedništvo isticao kao borbu protiv osovine Milorad Dodik – Čović.
Izveli su pravi cirkus u Bruxellesu na sastanku čelnika parlamentarnih stranaka iz BiH s predsjednikom Vijeća EU Charlesom Michelom. Čović je i prije dolaska najavio da sastanku neće prisustvovati ako na njemu bude i Komšić tako da je iz aviona direktno otišao u hotel, ali ipak je imao želučanih tegoba pa je opravdano. Svima se ponekad dogodi…
Tko onda najviše koči reformu izbornog zakona u BiH?
"U nekim trenucima svi koji su uključeni u proces, ali ponajviše najviše HDZ s maksimalističkim zahtjevima koji nisu zasnovani na građanskim principima već etnonacionalnim. BiH na svom euroatlantskom putu jednostavno mora ispoštovati sve presude Europskog suda za ljudska prava, a to između ostalog znači i poštivanje prava svakog svog građanina/ke, bez obzira u kojem dijelu države živio", objašnjava Bezdrob.
'U BiH politika kontrolira sve'
Među građanima BiH vlada nespokoj, strah i osjećaj nesigurnosti. Prema podacima nedavnog istraživanja u objavljenom poll-u IRI-a, preko 50 posto ljudi kaže da sigurnosna situacija nije dobra. A to da je situacija i više nego zabrinjavajuća i da se ljudi osjećaju ugroženo, potvrđuju podaci ankete iz 2019. godine koju je objavila Agencija za statistiku, da je u šest godina BiH napustilo više od pola milijuna ljudi.
"Ljudi u BiH svakodnevno strahuju od rata. Pored toga veći strah postoji zbog ekonomske krize jer vlasti u BiH, na svim razinama, ne čine ništa što bi donijelo neku sigurnost. U BiH politika kontrolira gotovo sve pore života - medije, obrazovanje, zdravstvo - da ljudi ne mogu biti odvojeni od toga. Zbog toga se događaju svakodnevni incidenti", tvrdi Emina Dizdarević.
BIRN BiH je u listopadu prošle godine razvio bazu podataka Mapiranje mržnje gdje se bilježi veliki broj govora mržnje, diskriminatornog govora i incidenata. U mapi se može vidjeti da najveći broj ovakvih narativa dolazi od političara.
Da je ponašanje političara jako problematično i izvor širenja tenzija u narodu, primjećuje i Bezdrob.
"Teške i nepromišljene izjave pojedinih političara uvijek mogu dodati ulje na vatru i usijati određene glave. Kao i svugdje. No, jasno je da u BiH postoje i određene grupacije koje za cilj svog djelovanja imaju izazivanje i širenje nacionalizma i mržnje na vjerskoj ili nacionalnoj osnovi. Pa tako na primjer imamo najavu da jedno udruženje (Istočna alternativa) želi 11. srpnja u Srebrenici prikazati film u kojem se pojavljuje i veliča osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić", kazao je.
Koji bi, dakle, bio idealan scenarij za smirivanje političkih tenzija u BiH?
"Reforme ključnih zakona je idealan scenarij za smirivanje političkih tenzija u BiH. Zakoni poput Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, sukoba interesa, javnih nabavki i generalno kvalitetniji odnos pravosuđa i vladavina prava. Ukratko, 14 prioriteta koje je EU postavila ispred BiH koji uopće nisu teški, jedino su teški nacionalističkim liderima koji ne žele reformu", objašnjava Emina Dizdarević.
"U ovom trenutku, taj recept nije poznat. Vidjet ćemo nakon izbora. O tome ovisi i odluka EU-a da BiH pruži priliku i dodijeli kandidatski status, da se pokrenu reformski procesi u zemlji, te da „otople“ bošnjačko-hrvatski odnosi ako se postigne dogovor o Izbornom zakonu. S druge strane, potrebno je „primiriti“ politike i poteze Milorada Dodika, a to mogu EU i Amerika, konačno reći "dosta". Inače se agonija nastavlja", smatra Dino Bezdrob.
I dok se Dodik, Komšić, Čović i ostali prepiru, ne zna se tko radi veću štetu, a problemi se gomilaju, ljudi bježe jer ekonomska kriza guši priliku za normalan život, podjele su sve dublje. Zahvaljujući lošem vodstvu velikih i srčanih političara u službi patriotizma samo se potvrđuje teza brojnih kritičara da je BiH disfunkcionalna država koja se ne razvija, stoji na mjestu ili čak ide unazad.
