Otkako su talibani preuzeli vlast u Afganistanu, u zapadnim državama se pitaju čime bi se mogle suprotstaviti militantnim islamistima. Vojna rješenja ne dolaze u obzir, pa su se SAD i njihovi saveznici u NATO-u prestrojili na „vođenje financijskog rata".
Kako piše DW, američki predsjednik Joe Biden i Sustav saveznih zaliha FED, (američka središnja banka) zamrznuli su milijarde dolara u afganistanskoj valuti na američkim računima. Skoro devet milijardi dolara (7,7 milijardi eura) dionica je plasirano u SAD-u i drugim zemljama. Među njima su afganistanske zlatne rezerve u visini od 1,2 milijardi dolara, uz to i 300 milijuna u međunarodnim devizama.
Očekujući pad Kabula, Biden je zaustavio dotok dolara u Afganistan. Bivši predsjednik Afganistanske nacionalne banke Ajmal Ahmadi kaže da će ta mjera dovesti afganistanski narod u vrlo težak položaj. Američki ekonomski magazin Wall Street Journal je izvijestio da je Washington blokirao pristup talibana računima afganistanske vlade, koji se vode kod američkih Federalnih zaliha i drugih američkih banaka.
Ahmadi je objavio na Twitteru da Afganistan zbog velikog deviznog deficita ovisi o redovitim isporukama gotovine svakih nekoliko tjedana. Količina gotovine koja je u zemlji skoro je nula, kaže on.
Svejedno kakvih se financijskih rezervi talibani dočepali, to neće biti dovoljno za vladavinu tom zemljom koja ovisi o međunarodnoj pomoći. Hans-Jacob Schindler, bivši koordinator jednog tima Ujedinjenih naroda kaže da rezerve nisu dovoljne kako bi se "zemlja održivo uzdržavala”.
Talibani su niz godina kao “teroristička organizacija” izloženi međunarodnim sankcijama. Financiraju se uzgajanjem opijuma, trgovinom drogama i ucjenama.
Afganistan je najveći izvoznik opijuma na svijetu, a najnoviji izvještaj UN-a procjenjuje da se godišnji prihod talibana od te djelatnosti kreće između 300 milijuna i 1,6 milijardi američkih dolara.
Novi gospodari zemlje obećali su da će okončati trgovinu drogom. "Sumnjam u njihovu volju da obustave proizvodnju droge u Afganistanu”, kaže Schindler i dodaje: ”Tamošnji zapovjednici jednostavno nemaju drugi izvor prihoda”.
Talibanima novac redovito pristiže od donatora iz Irana, Pakistana, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije i Katara.
No, ako žele efikasnu vladavinu, talibanima treba međunarodno priznanje. Zamrzavanje financija i pomoći u razvoju moglo bi pomoći da se stvori pritisak, pod kojim bi talibani formirali vladu koja bi zapadnim zemljama izgledala prihvatljivo.
"Talibani ne namjeravaju izgraditi afganistansku ekonomiju i vjerojatno će okončati svaki strani posao u zemlji”, kaže Tilman Brück, osnivač i direktor berlinskog Međunarodnog centra za sigurnost i razvoj (ISDC). „Po svojoj naravi i ideologiji talibani nisu zainteresirani za gospodarski rast."
Bivši šef afganistanske Središnje banke Ajmal Ahmadi očekuje da novi vlastodršci moraju odmah uvesti kontrolu deviza koja će ograničiti raspoloživost dolara, te da će se time povećati inflacija, a domaća valuta će izgubiti na vrijednosti – sve to će najteže pogoditi najsiromašnije, piše DW.