TERORIZAM: "Ostajemo ujedinjeni u borbi protiv terorizma", objavili su čelnici G20 osudivši "gnusne" napade u Parizu u petak i u Ankari prošlog mjeseca. Obećali su akcije kojima je cilj zaustaviti financiranje terorista, ojačati granične kontrole i sigurnost zračnog prometa te razmjenu obavještajnih podataka.
IZBJEGLICE: "Razmjeri izbjegličke krize globalni su problem s golemim humanitarnim, političkim, društvenim i gospodarskim posljedicama", složili su se čelnici. Obvezali su se da će bolje zaštititi i pomoći izbjeglicama i naglasili da sve države moraju podnijeti dio tereta. Dužnosnici su također naglasili važnost postizanja "političkog rješenja sukoba", ne navodeći pojedinosti.
GOSPODARSTVO: "Globalni gospodarski rast je neujednačen i ne ispunjava naša očekivanja", kažu čelnici. Članice G20 ostaju predane cilju rasta njihovog ukupnog BDP-a za dva posto do 2018., u odnosu na 2013., za kojom zaostaju za više od trećinu.
NEJEDNAKOST: "Rastuća nejednakost u nekim zemljama predstavlja rizik za društvenu koheziju i dobrobit građana", zaključili su čelnici. Kažu da žele stvoriti "više radnih mjesta, osobito onih boljih" i do 2025. za 15 posto smanjiti udio mladih "među onima kojima prijeti rizik trajne isključenosti iz tržišta rada".
IZBJEGAVANJE PLAĆANJA POREZA: Lideri G20 poduprli su zajednički akcijski plan za sprečavanje izbjegavanja plaćanja korporativnih poreza kako bi se "postigao globalno pošten i moderan međunarodni porezni sustav". Cilj je da tvrtke plaćaju porez tamo gdje ostvaruju profit i investicije. U tom smislu, nacionalne porezne vlasti će pojačati razmjenu poreznih i bankarskih podataka.
KLIMA: Čelnici su potvrdili predanost cilju da se porast globalne temperature ograniči na manje od dva stupnja Celzija i da se postigne pravno obvezujući sporazum na klimatskom summitu u Parizu idućeg mjeseca. "Sporazum iz Pariza mora biti pošten, uravnotežen, ambiciozan, dugoročan i dinamičan", rekli su ne navodeći kako će se pratiti ispunjavanje dogovora. U zaključcima se također ne spominju planovi da se zemljama u razvoju od 2020. pomogne sa 100 milijuna eura godišnje da ublaže učinke klimatskih promjena.
