U optužnici se "za djela koja proizlaze iz delikta krađe i pronevjere" okrivljuju četiri talijanska stručnjaka i dva bivša rukovoditelja Narodnog muzeja koji su 2004. i 2005. u Bologni i Bariju organizirali izložbu "Od Carpaccija do Canalettija , talijansko umjetničko blago iz Narodnog muzeja u Beogradu".
Optužba je utoliko čudnija, jer je izložba organizirana kao projekt međudržavne suradnje na najvišem nivou. U realizaciji je sudjelovalo više talijanskih ministarstava te vrhunski stručnjaci, banke i naravno policija, carina i osiguravajuća društva. A tužilac kao dokaz kriminalnih radnji navodi katalog izložbe, čiji su autori većinom talijanski stručnjaci, a predgovor mu je napisao tadašnji ambasador Italije u Beogradu.
A slike ionako nisu osobito vrijedne
U katalogu je zabilježena i procjena talijanskih stručnjaka da djela slikara u Narodnom muzeju i nisu osobito vrijedna, pa je još nejasniji motiv da se one traže ovako grubo i nediplomatski.
"Čudno je kako to da tijekom godina zajedničkih priprema i mjeseci, koliko je trajala izložba u Italiji, nitko nije primijetio ništa sumnjivo u slikama koje je tadašnja Jugoslavija dobila kao simboličnu ratnu reparaciju", kaže Nikola Kusovac, dugogodišnji kustos Narodnog muzeja. Dodaje kako Srbiji (kao ni ostalim dijelovima bivše države) nikada nije vraćeno ono što je opljačkano u ratu. Ovakav zahtjev talijanskog tužioca izgleda kao revizija povijesti.
Negira li Italija odštetu i zločine?
Srpski pravni stručnjaci uočili su grešku u optužnici, koja tvrdi da su sporne slike zapadni saveznici dali Jugoslaviji u "postupku restitucije". Taj pravni izraz znači vraćanje u prethodno stanje. Pošto prije rata slike nisu bile u Narodnom muzeju, bolonjski tužitelj smatra kako se trebaju vratit Italiji.
Međutim, srpski pravnici ističu kako prema svemu sudeći nije ni pročitao katalog izložbe koji navodi kao dokaz. Tamo se jasno navodi da je slike od zapadnih saveznika dobila Komisija za reparacije pri vladi FNRJ. A reparacija znači odšteta slične vrijednosti umjesto pokradenih umjetnina iz Srbije, koje nisu pronađene.
Odštetu Jugoslaviji su dodijelili organi američke okupacijske uprave u Njemačkoj, koji su poslije 1945. upravljali Sabirnim centrom u Münchenu, gdje je čuvano zaplijenjeno umjetničko blago koje su nacisti opljačkali širom Europe.
"Do 1949. su svi jugoslavenski zahtjevi zapadnim saveznicima za povrat opljačkanih dragocjenosti bili ignorirani, iako su naše stručne komisija još 1945. popisale i zapadnim saveznicima predočile ogroman broj nestalih umjetničkih djela", kaže Kusovac.
Kad su zapadni saveznici najzad odlučili nešto dati Jugoslaviji, doveli su Mimaru kao stručnog suradnika jugoslavenske misije.
Mimara, tvrde talijani, prevario saveznike
Talijanska optužnica navodi da je Ante Topić Mimara 1949. navodno prevario saveznike i uzeo tone umjetnina iz skladišta u Münchenu. Mimara se naravno ne može braniti od optužbi, jer je umro još 1987. godine.
I za života je ovaj neobični trgovac umjetninama optuživan za svašta, ali te optužbe nikada nisu dobile epilog na sudu. Poslije smrti kolekcionar je dio svoje zbirke darovao Narodnom muzeju u Beogradu, i naravno zagrebačkoj galeriji koja nosi njegovo ime.
U sklopu ratne otštete , Mimara je u u Jugoslaviju je poslao 166 slika, među kojima i osam slika koje se navode u talijanskoj optužnici. Od tih slika pet je Herman Goering legalno kupio za veliku svotu u tada savezničkoj fašističkoj Italiji 1941. od talijanske porodice Continni Bonaccosi, preko antikvara Venture.
Za tri slike iz Goeringove zbirke tužiteljstvo tvrdi da su dobivene u razmjeni s Venturom, prema svjedočanstvu iz 1946. uhapšenoga Andreasa Hofera, nekadašnjeg šefa umjetničke zbirke reichsmaršala.
Nisu krivi talijanski trgovci, ali Srbija je?
Ako je Hoferovo priznanje točno, Goering je Venturi dao nekoliko djela francuskih impresionista otetih Židovima u zamjenu za slike talijanskih majstora. Francuzi su poslije ove izjave stekli pravnu osnovu za uzimanje tih slika Talijanima.
O trgovini s Goeringom antikvara Venturu je 1955. ispitivalo i talijansko tužilaštvo, ali je oslobođen, jer je trgovao po zakonu i nije mogao biti odgovoran za zvjerstva nacista.
Večernje novosti/ Danas.hr
