Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić upitao je u četvrtak, reagirajući na izjave premijera Hrvatske Andreja Plenkovića da "Srbija može dobiti naftu preko Hrvatske, ali ne rusku", "kako da preživimo u Europi u situaciji ako ćemo jedni drugima da saplićemo nogu".
Vučić je za beogradske medije, nakon skupa Europske političke zajednice u Pragu, podsjetio na svoje ranije ocjene da Srbija ranije s Hrvatskom nikad nije imala problema u pogledu korištenja naftovoda, naglasivši da je JANAF "izgrađen zajednički, u vrijeme bivše Jugoslavije, a sada pripada Hrvatskoj".
"Rekli smo da su bili pouzdan dobavljač. Oni to za nas to više nisu. Tko su oni da odlučuju koju ćemo mi naftu da uzmemo, a koju nećemo?", upitao je Vučić.
On je naglasio da se čak 70 posto poslova JANAF-a zasniva na Srbiji, te da "država uredno plaća 45 do 48 milijuna eura".
'Ne zna što bi rekao' na izjavu Plenkovića
Istaknuvši da je ruska nafta danas "20-25 posto jeftinija nego neka druga", rekao je i da "Srbija ima i bezbroj drugih problema, te da joj još jedan problem nije trebao", javila je večeras RTS iz Praga.
Na pitanje je li dobio objašnjenje od Plenkovića za tu izjavu o transportu nafte preko Hrvatske, Vučić je rekao – nema objašnjenja, ali da ne zna ni šta bi na to rekao.
Vučić je naveo da je odluka EU-a i EK o nafti odgođena do 1. prosinca te da "ne postoji racionalno objašnjenje" za hrvatsku intervenciju te je ustvrdio da je na inicijativu Hrvatske i uz podršku dvije zemlje, "jedne baltičke i jedne nedaleko od baltičkih zemalja, s dnevnog reda skinuta derogacija norme" za naftu zapadnom Balkanu.
"Hrvatski premijer je izišao s tezom kako nije fer da Srbija ima nižu cijenu nafte. A valjda je fer da imaju neke europske zemlje. Pa čekajte, je l' vi kažnjavate Rusiju ili Srbiju", upitao je Vučić.
'Kako da preživimo kad jedni drugima saplićemo nogu?'
On je zahvalio predsjedniku Bugarske Rumenu Radevu i premijeru Grčke Kirijosu Micotakisu, koji su istaknuli da takav prijedlog "nije fer".
"Kako da preživimo u Europi u situaciji ako ćemo jedni drugima da saplićemo nogu", kao što je to uradila Hrvatska po pitanju zabrane uvoza ruske nafte Srbiji rekao je Vučić.
On je, sažimaju najbitnije poruke samita u Pragu, istaknuo zaključak o povezivanju elektromreža i plinskih interkonektora i naftovoda da bi se mogli koristiti i distribuirati energenti iz cijelog svijeta.
Članice Europske unije postigle su u srijedu dogovor o osmom paketu sankcija protiv Rusije, koji se odnosi i na ograničavanje cijena nafte koju Rusija izvozi u treće zemlje.
Paket sankcija uključuje, među ostalim, pravnu osnovu za uvođenje granične cijene ruske nafte, ali bi se ona trebala odnositi samo na pomorski transport sirove nafte i određenih derivata u treće zemlje i povezane usluge.
Naftna industrija Srbije uvozi rusku naftu preko Omišlja na Krku i Jadranskog naftovoda (JANAF). Kada je EU u lipnju usvojila embargo na uvoz ruske nafte u EU morskim putem, koji će stupiti na snagu u prosincu, to je značilo da Srbija više neće moći transportirati rusku naftu iz Omišlja u rafineriju u Pančevu preko JANAF-a nakon prosinca.
EK u paketu sankcija dala iznimku za Srbiju
U osmom paketu sankcija Europska komisija dala je iznimku za Srbiju i predložila da joj EU dopusti nastavak transporta ruske nafte iz Omišlja i Janafa u Pančevo jer je to pitanje energetske sigurnosti na zapadnom Balkanu.
Prema poisanju Večernjeg lista, Hrvatska je u raspravi o prijedlogu EK-a iznijela argumente protiv te iznimke nakon uvida u ugovore Naftne industrije Srbije i JANAF-a. Prema Hrvatskoj, ugovori dokazuju da rafinerija u Pančevu rusku naftu koju uvozi preko Omišlja i JANAF-a može zamijeniti neruskom naftom i da to namjerava učiniti.
Pojedine članice EU-a bile su protiv prijedloga Komisije jer, u pogledu sankcija Rusiji, Srbija kao kandidat za članstvo u EU još nije uskladila svoju sigurnosnu i vanjsku politiku s Unijom.
