Europska komisija je u četvrtak predstavila novi paket pomoć za borbu protiv pandemije koronavirusa koji, među ostalim, predviđa 100 milijardi eura za program potpore za skraćeno radno vrijeme, za koji će jamčiti sve zemlje članice.
Komisija je objavila tri nova prijedloga za ublažavanje ekonomskih i socijalnih posljedica pandemije koronavirusa. Prvi prijedlog odnosi se na program potpore za skraćeno radno vrijeme, za koji će jamčiti sve zemlje članice i koji će pomoći tvrtkama u najteže pogođenim zemljama da zadrže radnike, a radnicima da zadrže primanja.
Drugi prijedlog odnosi se na veću fleksibilnost u korištenju strukturnih fondova, što će zemljama članicama omogućiti da lakše preusmjere sredstva koja su im već alocirana, tamo gdje su trenutačno najpotrebnija.
Trećim prijedlogom namjerava se uspostaviti mehanizam za hitne potpore koji će omogućiti da se sredstva iz proračuna EU-a izravno preusmjeravaju za rješavanje zdravstvene krize.
Prema riječima predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, u borbi s pandemijom EU se "mora koristiti svim sredstvima koja su joj na raspolaganju".
"Svaki euro dostupan u proračunu EU-a bit će usmjeren u rješavanje krize", izjavila je von der Leyen.
Instrument "SURE"
Prvi dio paketa odnosi se na novi instrument nazvan "SURE", što na engleskom znači sigurno i što je kratica od Support to mitigate Unemployment Risks in an Emergency (Potpora za ublažavanje opasnosti od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji).
Sure je instrument čija je svrha očuvanje radnih mjesta koja su ugrožena zbog pandemije koronavirusa. Riječ je o financijskoj potpori u obliku vrlo povoljnih zajmova EU-a zemljama članicama u visini od ukupno 100 milijardi eura. Ti zajmovi bi pomogli članicama da se bolje nose s izvanrednim povećanjem javnih troškova na očuvanju zaposlenosti. Zajmovi bi bili namijenjeni za pokrivanje troškova koji su izravno vezani za nacionalne programe skraćenog radnog vremena ili s drugim mjerama koje su zemlje članice donijele primjerice za samozaposlene. To znači da je potrebno najprije donijeti program državnih potpora za skraćeno radno vrijeme na razini države članice i tek onda se može tražiti zajam za pokrivanje tih troškova. Prema podacima Komisije, sve zemlje članice imaju neki oblik programa za skraćeno radno vrijeme, koji su međusobno vrlo različiti.
Riječ je o instrumentu koji je sličan onome kojim su se koristile neke članice tijekom financijske krize iz 2008. godine poput njemačkog programa Kurzarbeit. Prema tome modelu, država je plaćala dio radničkih plaća, što je omogućilo tvrtkama da zadrže radnike i smanje troškove za vrijeme krize. Nakon izbijanja pandemije koronavirusa, oko 470.000 njemačkih poduzeća zatražilo je državnu potporu u sklopu takvog programa. U sklopu toga programa, njemačka vlada pokriva dvije trećine plaće kojima poslodavci skrate radno vrijeme.
Sure treba omogućiti tvrtkama u teškoćama da privremeno skrate radno vrijeme svojim radnicima, a država radnicima isplaćuje plaću za one sate koje ne rade. To vrijeme koje ne rade radnici mogu iskoristiti za učenje novih vještina koje će koristiti i njima i poslodavcu. Slično je rješenje i za samozaposlene osobe.
Ursula von der Leyen dodaje da je to lekcija naučena iz prethodne financijske krize kada su zemlje članice koje su imale takav instrument pomogle milijunima ljudi da zadrže posao i tvrtkama da prebrode krizu.
"To je ublažilo posljedice recesije, zadržalo ljude na poslu i omogućilo tvrtkama da se vrate na tržište s novom snagom", dodaje predsjednice Komisije.
Taj instrument trebao bi funkcionirati na sljedeći način: Komisija bi posudila novac na financijskim tržištima i dala državama članicama zajmove pod povoljnim uvjetima. Budući da EU ima vrlo dobar kreditni rejting, dobar dio zemalja članica mogao bi dobiti daleko povoljnije zajmove nego da same posuđuju na financijskim tržištima.
Veća fleksibilnost u korištenju strukturnih fondova
Komisija je već prije donijela prvi paket mjera u sklopu
Investicijske inicijative kao odgovor na koronavirus (CRII), a
sada je ta inicijativa dopunjena (CRII+).
Prvi paket mjera u sklopu Investicijske inicijative kao odgovor
na koronavirus bio je usmjeren na hitnu mobilizaciju strukturnih
fondova kako bi se omogućio brz odgovor na krizu. Prva
Investicijska inicijativa kao odgovor na koronavirus sastojala se
od tri glavna elementa: oko 8 milijardi eura izravne likvidnosti
kako bi se ubrzalo do 37 milijardi eura europskih javnih
ulaganja, fleksibilnosti u primjeni pravila EU-a o rashodima i
proširenja pristupa Fondu solidarnosti EU-a.
Današnjim paketom te se mjere nadopunjuju iznimnom fleksibilnošću kojom se omogućuje da se sva neiskorištena sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova mogu u potpunosti mobilizirati. Ta je fleksibilnost ostvarena mogućnostima transfera između tri fonda kohezijske politike (Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i Kohezijskog fonda), transferima između različitih kategorija regija i fleksibilnošću u pogledu tematske koncentracije.
Postojat će i mogućnost stope sufinanciranja sredstvima EU-a u stopostonom iznosu za programe kohezijske politike u obračunskoj godini 2020. – 2021., čime će se državama članicama omogućiti da u potpunosti iskoriste financiranje sredstvima EU-a za provedbu mjera povezanih s krizom. Paket CRII+ ujedno pojednostavljuje korake povezane s provedbom programa, korištenjem financijskih instrumenata i revizijom. Riječ je o dosad nezabilježenim mjerama koje su opravdane zbog izvanredne situacije u kontekstu pandemije koronavirusa.
Izravna pomoć zdravstvenim sustavima država članica
Treći prijedlog Komisije odnosi se na Instrument za hitnu potporu, izravnu pomoć zdravstvenim sustavima država članica EU-a u borbi protiv pandemije koronavirusa mjerama koje je najbolje provesti na razini EU-a.
Kao prvi korak, Komisija je sastavila početnu procjenu potreba te
će u suradnji s državama članicama točnije procijeniti situaciju
i odrediti prioritete.
Komisija je za financiranje tih mjera mobilizirala tri milijarde
eura iz proračuna EU-a. Od tog će iznosa 2,7 milijardi eura ići
kroz Instrument za hitnu potporu, a 300 milijuna eura kroz
medicinski kapacitet sustava rescEU. Bit će mogući i dodatni
doprinosi država članica te pojedinaca i zaklada pa čak i putem
skupnog financiranja.
Komisija će moći u ime država članica izravno obaviti hitnu
nabavu ili kupnju i distribuirati medicinsku opremu kao što su
maske i specijalne maske, zatim financijski podupirati i
koordinirati hitne potrebe kao što je prijevoz medicinske opreme
i pacijenata u prekograničnim regijama te pomagati u gradnji
terenskih bolnica.
Komisija će izravno provoditi javnu nabavu u ime država članica i
usmjeriti pomoć tamo gdje je najpotrebnija.
Sve prijedloge trebaju odobriti zemlje članice i Europski parlament i Europska komisija očekuje da će se to uskoro dogoditi.
