Ponovno oživljavanje japanske vojske, osobito mornarice, dolazi usprkos odredbi SAD-a postavljenoj nakon Drugog svjetskog rata prema kojoj je jačanje snaga zabranjeno, osim ako nije u svrhu obrane. Prema riječima stručnjaka, upravo je ograničenje vojnog jačanja dovelo do ovako snažne vojske, a bez ograničenja japanska vojska možda nikada ne bi dosegla ovakve razmjere, piše CNN.
'Pilot za pilota, brod za brod, Japan zasigurno može stati uz bok bilo kojoj svjetskoj vojnoj sili', rekao je John T. Kuehn, profesor vojne povijesti na Fakultetu zapovjedništva vojnih snaga SAD-a.
Manji budžet za jaču vojsku
I sve je to postignuto uz budžet koji se ne može mjeriti s budžetom kojeg su za vojsku i obranu uložile Sjedinjene Američke Države ili Rusija.
Zbog jačanja tenzija i sigurnosne dinamike u regiji te kako bi odgovorio na izazove koji su stavljeni pred zemlju, Japan je započeo s jačanjem svoje vojske.
Kyle Mizokami, urednik bloga Japan Sigurnost Watch i suradnik na američkom Vojnom institutu napominje da je upravo japanski savez sa SAD-om ono zbog čega se Japan može svrstati među najmoćnije zemlje svijeta.
'Sjedinjene Američke Države i Japan su dvije vojne sile s najbližom suradnjom u svijetu. Njihova je vojna suradnja bolja čak i od suradnje SAD-a i Velike Britanije', rekao je Mizokami.
Zajedničke vojne vježbe
Vojne snage SAD-a i Japana izvode zajedničke vojne vježbe gotovo svakodnevno dok se one velike vojne vježbe koje se izvode u zraku, na kopnu i na moru odrađuju jednom tjedno.
Kuehn napominje kako iznimno napredna američka vojna tehnologija postavljena na japansku flotu stvara silu kojoj se gotovo nitko ne može suprotstaviti.
'Suradnja Japana i Sjedinjenih Američkih Država zasigurno je dobitna kombinacija', rekao je Kuehn.
Dobro postavljeni ciljevi
Anti-ratni uvjeti koje je postavio SAD nakon Drugog svjetskog rata zapravo su pomogli Japanu da sastavi ovako jaku vojsku za koju stručnjaci kažu kako je jača od one kojom je Japan napao američku pomorsku bazu Pearl Harbor 7. prosinca 1941. godine.
Stručnjaci također napominju kako je to zbog toga što je Japan čitavo vrijeme bio usmjeren na izgradnju vojske kojom će se moći obraniti, a nije, poput drugih razmišljao kako da stvori vojsku kojom će moći napasti.
Japanska ratna mornarica najbolji je primjer toga, napominje Corey Wallace, sigurnosni analitičar na Sveučilištu Freie u Berlinu.
'Japanska vlada od 1950-ih pažljivo je ulagala u podvodni program i zapravo usavršila svoju mornaricu s kojom se nitko ne može mjeriti', rekao je Wallace.
Kuehn napominje kako ga ne bi čudilo da američki lovci pete generacije F-35 koji su razvijeni u SAD-u, a bit će izrađeni u Japanu, budu glavne face japanske vojske, a ne američke.
Dodaje kako će uz pomoć japanskih tvrtku poput Toyote i Mitsubishi vojne snage, pa i vojni zrakoplovi F-35, biti modernije opremljene i izdržljivije od onih američkih.
75. obljetnica napada na Pearl Harbor
I 75 godina nakon iznenadnog japanskog napada na Pearl Harbor u kojem su ubijena 2403 Amerikanca, skupina forenzičnih znanstvenika na Havajima predano radi na identifikaciji poginulih.
Golema masa lubanja, kostiju i zuba koje je bilo nemoguće identificirati u godinama neposredno nakon napada, danas se povezuju s nestalim mornarima zahvaljući napretku u testiranju DNK.
Pentagon je prošle godine naložio eksuhumaciju ostataka 388 Amerikanaca koji su izginuli na USS Oklahomi, velikom ratnom brodu koji je više puta pogođen u japanskom napadu i sa sobom je u morsku grobnicu u Pearl Harboru odnio stotine mornara.
Prije 75 godina japanski su bombarderi u brišućem letu napali američku pomorsku bazu u Pearl Harboru na Havajima i u dva sata uništili dvadesetak brodova i 164 zrakoplova. Stotine mornara potonule su zajedno s brodovima, drugi su izgorjeli do neprepoznatljivosti u brojnim eksplozijama i buktinjama.
Identifikacija žrtava još traje
Po zapovijedi Pentagona, neidentificirani ostaci ekshumirani su prošle godine iz Nacionalnog spomen-groblja na Havajima i preneseni u obližnji laboratorij gdje skupina forenzičara, stomatologa i antropologa radi na identifikaciji nestalih. Godine 2015. uspjeli su tako identificirati 53 mornara.
Mnoge od kostiju dobro su očuvane iako su desetljećima bile pod zemljom ili vodom što voditeljica labotorija Debra Zinni pripisuje velikim izljevima natfe i drugog goriva iz tonućih brodova. Kosti su upile taj materijal koji je poslužio kao zaštita od raspadanja, kaže Zinni.
Posljednji identificirani je mornarički vatrogasac Jim Johnston iz Mississippija, kojem su bile 23 godine kada je poginuo na USS Oklahomi. Identificiran je pomoću analize DNK koja se poklopila s DNK uzorkom njegovih nećaka.
U ekshumiranim lijesovima nalaze se ostaci nekoliko desetaka muškaraca, pokazala su DNK ispitivanja. Amerikanci, naime, nisu mogli početi operacije izvlačenja tijela iz potopljenih brodova sve do ljeta nakon napada, a do tada je već ocean učinio svoje i tijela mornara bila su svedena samo na kosti.
"Znanstvenici su se od samoga početka morali nositi s izmiješanim kostima", rekla je Zini.
'Još uvijek nije sve gotovo'
Najviše mornara, 1177, umrlo je na USS Arizoni. Taj brod je ostavljen pod vodom i danas je nacionalni spomenik.
"Iako se napad dogodio prije 75 godina, još uvijek nije sve gotovo. Još uvijek identificiramo nepoznate, još uvijek pokušavamo riješiti sve što je ostalo neriješeno", rekla je Zinni.
Ostaci identificiranih šalju se kući na pokop s punim vojnim počastima. Mornar Johnston je pokopan baš dan prije 75. godišnjice napada.
Amerikanci su još 1. prosinca počeli s obilježavanjem godišnjice napada na Pearl Harbor, a cilj im je privući pažnju mlađih naraštaja na događaj koji polako blijedi u živom sjećanju. Preživjelih, koji su sada u svojim devedesetim godinama, sve je manje.
Na samu godišnjicu napada, 7. prosinca, položit će se vijenci na potopljeni brod-spomenik USS Arizona, a veterani će se provesti u paradi plažom Waikiki.