Španjolsko državno odvjetništvo zatražilo je u petak zatvorsku kaznu od 25 godina za bivšeg potpredsjednika katalonske vlade Oriola Junquerasa koji se godinu dana nalazi u pritvoru optužen za pobunu protiv Španjolske.
Njemu i ostalim dužnosnicima koji su prošle godine organizirali referendum o nezavisnosti, suprotan španjolskom ustavu, a onda u parlamentu izglasali uspostavu samostalne republike Katalonije, sudit će se početkom iduće godine. Vrhovni sud je odobrio nastavak procesa odbacivši žalbe optuženih.
Odvjetnici španjolske socijalističke vlada, koja je u lipnju došla na vlast, zatražila je da se iz optužnice izbaci riječ "pobuna" čime bi potencijalne kazne bile osjetno manje. No državno odvjetništvo nije odustalo od "pobune" kao glavne točke optužnice.
Pobuna implicira nasilje pa je maksimalna predviđena kazna 30 godina zatvora. Od uvođenja demokracije u zemlju 1978. godine samo jednom su optuženi bili osuđeni po toj osnovi.
Bilo je to 1981. prilikom pokušaja državnog udara kada je pukovnik Antonio Tejero zapucao iz pištolja u parlamentu, a tenkovi bili spremni za preuzimanje vlasti.
Tejero i još dvojica organizatora bili su osuđeni na kaznu od 30 godina zatvora.
Bivši katalonski lideri sada se suočavaju s istom optužbom nakon što je odvjetništvo odbilo optužbu samo za "neposluh" i "zavođenje stanovnika".
Taj termin uključuje nastojanje postizanja nezavisnosti bez nasilja, nedopuštenim korištenjem javnog novca, promjenom zakona, deklaracijama i administrativnim putem, za što su predviđene kazne između 10 i 15 godina zatvora.
Junqueras se u odsutnosti bivšeg predsjednika vlade Carlesa Puigdemonta, kojeg je Belgija odbila izručiti, doživljava najodgovornijim za događanja u Kataloniji.
"Pripremamo se za dug ostanak u zatvoru i za nepravedno suđenje", rekao je Juqnueras za Catalunya Radio iz pritvora u Kataloniji pred kojim je u četvrtak njegova stranka Katalonska republikanska ljevica (ERC) organizirala skup podrške.
"S ovim suđenjem suočavam uzdignute glave, s uvjerenjem da u zemlji koju volim glasovanje nikada neće biti zločin", napomenuo je.
Državno odvjetništvo je za Carme Forcadell, bivšu predsjednicu katalonskog parlamenta koja je odobrila glasovanje o nezavisnosti, zatražilo zatvor od 17 godina.
Toliku kaznu traži i za aktiviste Jordija Sáncheza i Jordija Cuixarta koje smatra odgovornima za organiziranje masovnih okupljanja, prosvjeda i sprečavanje policije tijekom okupljanja i na biralištima.
Bivši šef katalonske policije Josep Lluís Trapero suočava se s kaznom od 11 godina zatvora pod optužbom da katalonska policija nije pokušala spriječiti stanovnike da glasuju 1. Listopada 2017. godine, premda im je to naredio ustavni sud. Stanovnici u Kataloniji koji se protive nezavisnosti bili su bojkotirali izlazak na birališta.
Za bivše ministre u katalonskoj vladi, među kojima i za šefa diplomacije Raula Romevu, zatražilo je zatvor u trajanju 16 godina.
Predsjednik katalonske vlade Quim Torra poručio je još ranije da je njegovoj vladi prihvatljivo jedino puštanje na slobodu svih optuženih. Pozvao je 7,5 milijuna stanovnika Katalonije na masovne prosvjede i štrajk budu li bivši dužnosnici proglašeni krivima.
"Ovo je represija prema jednoj ideologiji", napisao je Romeva na Twitteru. "No nikada nećemo odustati od svojih argumenata, niti ćemo ikada odustati od svoje političke obveze", dodao je.
Državno odvjetništvo je navelo kako su optuženici organizirano i planski provodili aktivnosti s konačnim ciljem, jednostranim i nezakonitim odcjepljenjem od Španjolske.
Sve se to događa u trenutku dok Španjolska obilježava 40 godina od uvođenja ustava. Njime se brani cjelovitost države te brani organiziranje referenduma u 17 autonomnih pokrajina.
Španjolsko ministarstvo pravosuđa smatra da su se bivši katalonski dužnosnici oglušili o zabranu ustavnog suda, čime bi trebali biti optuženi za neposluh i nezakonito korištenje javnog novca iskorištenog za organiziranje referenduma u cilju zavođenja stanovnika. Ona je time iznijela mišljenje prema kojem katalonski dužnosnici ne bi trebali biti optuženi za pobunu.
Njezina Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE) došla je na vlast prije pet mjeseci kada je u parlamentu izglasano nepovjerenje konzervativnoj Narodnoj stranci osuđenoj za korupciju. Stranke za nezavisnost Katalonije glasale su tada u korist PSOE-a i sadašnjeg premijera Pedra Sáncheza, zahvaljujući čemu socijalisti imaju manjinsku vladu.
PSOE se protivio organiziranju referenduma o nezavisnosti u Kataloniji, a regionalnom predsjedniku Quimu Torri ponudila je referendum o većoj autonomiji što je ovaj odbio. Torra je pak zaprijetio Sánchezu da će mu uskratiti potporu prilikom donošenja proračuna ne dopusti li dogovorni i međunarodno priznati referendum o nezavisnosti.
Španjoske oporbene stranke, Narodna stranka i Građani, koji se žestoko protive referendumu optužile su u petak socijaliste za „suučesništvo“ s onima koji pokušavaju razbiti Španjolsku, osvrnuvši se time na činjenicu da ministarstvo u Kataloniji ne vidi pokušaj pobune.
"Ovo je jasan dokaz što je Sánchez spreman učiniti da bi ostao petnaest minuta duže na vlasti", rekla je Inés Arrimadas, liderica stranke Građani.
Katalonski predsjednik Torra sazvao je u petak izvanredni sastanak ministara u Barceloni na kojem je sudjelovao i predsjednik katalonskog parlamenta Roger Torrent. "Optužnica je neprihvatljiva. Optuženi nisu počinili nikakav zločin", istaknuo je Torrent. "Oni su uvijek djelovali u skladu sa slobodom izražavanja te protiv bilo kojeg oblika nasilja", dodao je.
"Sloboda, sloboda", vikali su i pljeskali zagovornici nezavisnosti u parlamentu nakon obraćanja Torre i Torrenta.
Tijekom ovog mjeseca obrana će iznijeti svoje stajalište, a u prosincu bi Vrhovni sud trebao iznijeti svoje mišljenje o nastavku procesa. U siječnju bi Junqueras i optuženi trebali biti saslušani pred sucem, a u ožujku će imati završnu riječ. Presuda bi trebala biti poznata u lipnju.
Vrhovni sud ne želi je donijeti ranije jer se u svibnju održavaju lokalni izbori te oni za Europski parlament. Idući opći redovni izbori u Španjolskoj održavaju se 2020. godine.
