Glasa se u jednom krugu zasebno u svakoj od 50 američkih saveznih država i gradu Washingtonu (Dictrict of Columbia). Pobjeda u pojedinoj državi određuje kako će glasati članovi izbornog kolegija, tijela koje zapravo bira predsjednika SAD-a.
Iako Sjedinjene Države za sebe kažu da su najrazvijenija svjetska demokracija, narod svog predsjednika ne bira izravno. Umjesto toga ustav propisuje da svaka od 50 saveznih država bira 'izbornike' koji će zapravo izabrati predsjednika. To tijelo zove se izborni kolegij ili elektorski koledž.
Izborni kolegij ima 538 članova. Savezne države su u izbornom kolegiju zastupljene razmjerno broju stanovnika. Kalifornija kao najmnogoljudnija američka država ima najviše elektora (55), a slijede je Teksas (38) te New York i Florida (po 29).
Na drugom kraju spektra, slabo naseljene države poput Aljaske, Vermonta, Delawarea, Wyominga ili Montane imaju samo po tri elektora.
Članovi izbornog kolegija biraju predsjednika i potpredsjednika 19. prosinca, ali to je samo formalnost. Pobjeđuje onaj kandidat koji osvoji 270 elektora, aposlutnu većinu od 538.
Uz dvije iznimke u saveznim državama vlada načelo "pobjednik nosi sve" - kandidat koji u toj državi osvoji većinu glasova birača, neovisno kojom razlikom, osvaja sve njezine elektore. Iznimke su Nebraska i Maine koji elektore dijele razmjerno broju osvojenih glasova.
Sustav "pobjednik nosi sve" praktički onemogućava kandidatima trećih stranaka da se domognu Bijele kuće.
U dosadašnjih 57 predsjedničkih izbora, uključujući i nadmetanje Ala Gorea i Georgea W. Busha 2000. godine, četiri se puta dogodilo da kandidat osvoji manje glasova birača na nacionalnoj razini (popular vote), a ipak postane predsjednik.
Neke države tradicionalno glasaju za demokrate, druge su povijesno za republikance. Stoga se kandidati u kampanjama fokusiraju na onih desetak država koje od izbora do izbora mijenjaju stranu.
One se nazivaju "državama-borilištima". Među njima su najvrednije one s najvećim brojem elektora poput Floride (29), Pennsylvanije (20) i Ohia (18).
Kongresni izbori, guvernerski, referendumi
Amerikanci 8. studenoga neće glasati samo o predsjedniku. Bira se i novi saziv Zastupničkog doma Kongresa (435 zastupnika).
U postojećem sazivu većinu imaju republikanci s 246 kongresnika. Analitičari smatraju da demokrati neće vratiti kontrolu nad Kongresom, ali bi mogli smanjiti razliku u broju zastupnika. Mandat u Zastupničkom domu traje dvije godine.
Birat će se i trećina saziva Senata. Mandat u Senatu traje šest godina, ali se svake izborne godine bira trećina saziva. Republikanci i u tom domu imaju većinu (54 senatora), ali postoji mogućnost da im demokrati preotmu četiri mandata i da omjer nakon izbora bude 50-50. U tom slučaju odlučujući glas ima američki potpredsjednik. Pobijedi li Hillary Clinton na predsjedničkim izborima, takav rasplet značio bi da demokrati dobivaju prevagu u Senatu.
Dvanaest od 50 američkih država u utorak će birati nove guvernere.
Diljem SAD-a održat će se i 157 raznih referenduma o različitim pitanjima. U Kaliforniji će se, primjerice, odlučivati hoće li pornografski glumci morati nositi kondome, u nekim državama građani će se izjašnjavati o legalizaciji marihuane, u drugima o minimalnim plaćama.
Također, biraju se tisuće dužnosnika na lokalnoj razini, gradski vijećnici, suci, gradonačelnici i šerifi.
Pravo glasa ima oko 225 milijuna Amerikanca, ali podaci s predsjedničkih izbora 2012. pokazuju da se samo njih 71 posto registriralo za glasanje. Na kraju je odaziv bio nešto ispod 54 posto.
