U stravičnoj simulaciji koju su napravili znanstvenici s američkog sveučilišta Princeton, pretpostavlja se da bi u slučaju nuklearnog rata između Rusije i Zapada u samo nekoliko sati umrli milijuni diljem svijeta.
Četverominutni video naziva "Plan A", koji su razvili istraživači povezani s Programom za znanost i globalnu sigurnost Sveučilišta Princeton, objavljen je još 2019. godine, no ponovno je izazvao interes nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Iako nitko ne može predvidjeti hoće li Vladimir Putin ikada otići tako daleko da upotrijebi nuklearno oružje, stručnjaci danas tvrde da su šanse za nuklearni rat veće nego ikad u povijesti i mnogo veće nego za vrijeme hladnog rata.
Nikad veća opasnost
"Koliko se može zaključiti, ovo je najozbiljnija kriza s potencijalnom nuklearnom dimenzijom koja uključuje Rusiju i Sjedinjene Države/NATO od kraja hladnog rata, čak i ako se rizik od nuklearnog rata još uvijek smatra 'malim'— kao što bi mnogi analitičari tvrdili", rekao je Alex Glaser, jedan od kreatora plana A, za Newsweek.
"Kriza poput ove s kojom se trenutačno suočavamo često rezultira pogrešnom komunikacijom između strana, pogoršanom činjenicom da postoji vrlo malo aktivnih linija komunikacije između Rusije i SAD-a/NATO-a", rekao je Glaser, izvanredni profesor na Princetonskoj školi javnih i međunarodnih poslova i Odjela za strojarstvo i zrakoplovno inženjerstvo.
Čak i prije ukrajinske krize, Rusija i Sjedinjene Države napuštale su dugogodišnje ugovore o kontroli nuklearnog oružja, započele razvoj novih vrsta nuklearnog oružja i proširile raspon okolnosti u kojima se to oružje može koristiti.
Simulacija Plana A izvorno je bila pripremljena za izložbu u galeriji Bernstein u Princetonu 2017. godine, a kasnije je postala dostupna javnosti preko YouTube-a. Cilj joj je istaknuti "potencijalno katastrofalne" posljedice nuklearnog rata između Rusije i NATO-a.
Plan A pokazuje kako bi lokalizirana nuklearna razmjena mogla brzo eskalirati u globalnu katastrofu. Scenarij prikazan u prilogu vjerojatan je na temelju dostupnih dokaza.
"Naš tim koristio je neovisne procjene trenutnog položaja američkih i ruskih snaga, planova nuklearnog rata i ciljeva nuklearnog oružja. Simulacija je također podržana skupovima podataka o trenutno raspoređenom nuklearnom oružju, snazi oružja i mogućim ciljevima za određeno oružje, kao i redoslijedu borbe koji procjenjuje koje oružje ide na koje ciljeve kojim redoslijedom u kojoj fazi rata do pokazati evoluciju nuklearnog sukoba", rekao je Glaser.
Brza razmjena nuklearki
"Naravno, nismo imali nikakav pristup povjerljivim podacima i često smo koristili 'jednostavna' pravila pri dodjeli oružja ciljevima", objasnio je.
Dodao je i kako se procjenjuje e da bi u prvih nekoliko sati sukoba bilo više od 90 milijuna mrtvih i ozlijeđenih.
"Stvarni broj smrtnih slučajeva znatno bi se povećao zbog smrti uzrokovanih kolapsom medicinskih sustava, kao i nuklearnih padalina i drugih dugoročnih učinaka, uključujući moguću nuklearnu zimu na globalnoj razini", kaže istraživač.
Simulacija počinje u kontekstu konvencionalnog sukoba - Rusija ispaljuje hitac upozorenja iz baze u blizini grada Kalinjingrada u pokušaju da zaustavi napredovanje SAD-a/NATO-a. NATO zatim uzvraća jednim, taktičkim, nuklearnim zračnim napadom.
Nuklearna razmjena brzo eskalira u Europi, Rusijom koja je poslala 300 bojevih glava putem zrakoplova i projektila kratkog dometa da pogode baze NATO-a i trupe koje napreduju.
Budući da je veći dio Europe uništen, NATO lansira oko 600 bojevih glava iz američkih kopnenih i podmorničkih projektila na ruske nuklearne snage. Prije nego što su njezini oružani sustavi uništeni, Rusija ispaljuje projektile iz silosa, cestovnih vozila i podmornica.
U završnoj fazi sukoba, i Rusija i NATO gađaju 30 najnaseljenijih gradova i gospodarskih središta druge strane, koristeći 5-10 nuklearnih bojevih glava na svakome, ovisno o veličini stanovništva, u pokušaju da spriječe potencijal za oporavak.
Najgori mogući scenarij
Prema Glaseru, globalni termonuklearni rat ovakvih razmjera svakako bi se mogao smatrati "najgorim mogućim scenarijem", iako naslov videa upućuje na činjenicu da je prikazani slijed događaja jednostavno dio standardne prpjekcije.
"Jednom kad se prijeđe nuklearni prag, može biti vrlo teško spriječiti eskalaciju u sveobuhvatni nuklearni rat, tj. eskalaciju od jednokratne upotrebe, do taktičkog nuklearnog rata u Europi, do napada protusilom i na kraju do napada protuvrijednosti — ciljanje gradova i gospodarskih središta s ciljem sprječavanja oporavka druge strane", rekao je Glaser.
Iako je moguće, naravno, da nuklearna razmjena ostane "ograničena", a druga strana odstupi ili odgovori samo konvencionalnim oružjem, postojao bi veliki pritisak na donositelje odluka da "odgovore istom mjerom".
Posljedice nuklearnog rata za život na Zemlji bile bi "nezamislive", rekao je Glaser.
"Osim neposredne smrti i patnje te ekonomskog i društvenog kolapsa, u godinama nakon rata, fenomen nuklearne zime pogoršao bi katastrofu", rekao je, ukazujući na jedno istraživanje koje je pokazalo da bi više od pet milijardi ljudi moglo na kraju umrijeti od nuklearnog sukoba između Sjedinjenih Država i Rusije.
"Ne bih želio nagađati koliko će vremena trebati da se čovječanstvo oporavi", rekao je Glaser.