Dok se u SAD-u još iščekuju konačni rezultati izbora za Kongres, Donald Trump najavio je ponovni ulazak u utrku za predsjednika SAD-a. On, naravno, najprije mora osvojiti kandidaturu unutar svoje Republikanske stranke, što će mu ovoga puta biti znatno teže nego 2016. godine, kada je u političke vode praktički uplivao niotkuda i - pobijedio.
Kada budu poznati svi rezultati, u donjem, Zastupničkom domu Kongresa, republikanci će po svemu sudeći imati tijesnu većinu. U gornjem domu, Senatu, demokrati su, kako zasad stoje stvari, uspjeli zadržati većinu, također tanku. U svakom slučaju, izostala je najavljivana uvjerljiva pobjeda republikanaca.
'Trumpov položaj definitivno je uzdrman'
Dijelom je tomu kriv i sam Trump, odnosno kandidati radikalnijeg krila republikanaca koje je on selektirao. Gotovo svi su izgubili, zbog čega su u Republikanskoj stranci sugerirali Trumpu da odustane od kandidature. On to, očekivano, nije učinio već je iz svoga lukusuznog imanja na Floridi poručio: "Objavljujem svoju kandidaturu za predsjednika kako bih SAD-u vratio veličinu i slavu. Ovo neće biti moja kampanja, ovo će biti naša kampanja. Povratak Amerike počinje upravo sada!"
"Očekivao sam to. Zapravo, iznenadilo bi me da se Trump nije kandidirao. Njegova kandidatura uopće ne iznenađuje, ali nisam sklon reći da će uspjeti izboriti republikansku predsjedničku kandidaturu. Njegov je položaj definitivno uzdrman", kazao je za Net.hr vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić.
Vjerojatno će Trumpov glavni konkurent među republikancima za predsjedničku kanidaturu biti 44-godišnji guverner Kalifornije Ron DeSantis. I 2016. je Trump, unutar stranke, imao protukandidata s Floride, ondašnjeg guvernera Jeba Busha (sina i brata dvojice bivših američkih predsjednika) koji se tada za Trumpa pokazao "tigrom do papira", kako je to napisao BBC. Ovoga puta situacija će biti sasvim drugačija.
"DeSantis će biti izuzetno težak protivnik Trumpu. Usudio bih se reći da su šanse na strani DeSantisa", smatra Avdagić.
Puno tereta koji sputavaju Trumpa
Analizirajući najavu ponovne kandidature, BBC je pobrojio sve "terete" koji Trumpu ovoga puta otežavaju ulazak u predsjedničku utrku. Osim DeSantisa, kao puno jačeg protukandidata od Busha, BBC piše da je Trump, ulazeći u kampanju za izbore 2016. bio politički "prazna ploča", što sada više nije.
"Budući da prethodno nije bio dužnosnik, glasači su mogli na njega projicirati svoje nade i želje. Mogao je davati velika obećanja bez kritičara koji bi ukazivali na njegove ranije mane i neuspjehe. To više nije slučaj", konstatira BBC-jev komentator.
Među samim republikancima Trump će morati objasniti zašto u svome mandatu nije uspio poništiti demokratsku reformu zdravstva i realizirati neke najavljene investicije. Morat će objašnjavati i zakašnjelu reakciju na pandemiju koronavirusa. Osim toga, suočen je s nekoliko kaznenih istraga, među ostalim i za prisvajanje državnih dokumenata s oznakom tajnosti, pronađenih na njegovu imanju Mar-a-Lago na Floridi. Teret će mu biti i njegova dob.
Bidenu se spočitava da je sa svojih 79 godina prestar za obnašanje dužnosti, a Trump bi u slučaju ponovne pobjede 2024. godine imao 78 godina i bio bi drugi najstariji američki predsjednik u trenutku stupanja na dužnost. No, više do svega, morat će se braniti od optužbi o svojoj ulozi u napadu svojih pristaša na Kapitol u Washingtonu 6. siječnja 2021. godine, u pokušaju da osujete proglašenje Bidenove pobjede.
'Neće biti većih promjena spram Ukrajine'
Možda su upravo taj događaj mnogi američki birači imali na umu na nedavnim izborima za Kongres na sredini mandata Bidenove administracije.
"Bilo je u tome dobre procjene demokrata koji su na radikalnije republikanske kandidate "slali" svoje umjerene kandidate. Čak su (demokrati) financijski pomagali te radikalnije republikance kako bi im baš oni bili protukandidati. Sve to je strateški bilo dobro proračunato s njihove strane", kaže Avdagić.
Jedno od pitanja koje kopka svijet s obje strane Atlantika jest ono hoće li američki Kongres s (tankom) republikanskom većinom dovesti u pitanje izdašnu i gotovo bezuvjetnu američku vojnu i financijsku pomoć Ukrajini u ratu s Rusijom. U predizbornoj kampanji neki republikanci posve otvoreno su najavljivali preispitivanje, pa čak i obustavu te pomoći Kijevu. Avdagić smatra da od toga neće biti ništa. štoviše, kaže da se to ne bi dogodilo čak i da su republikanci ostvarili značajniju pobjedu u Kongresu.
"Ne očekujem da će biti nekih većih razlika u odnosu prema Ukrajini. Ne vidim da su republikanci dosad držali daleko drugačiji gard. Uvijek ima pojedinaca s izdvojenim mišljenjima, ali mislim da je podrška Ukrajini jaka u čitavom američkom političkom establišmentu. Razlika bi se zapravo mogla vidjeti tek po pitanju treba li Bidenu dati slobodne ruke u međunarodnoj igri te koliko pomoć Ukrajini - koja je na neki način republikanska ideja - Biden ne bi trebao prisvajati, nego je podijeliti s njima. To je, naravno, teško izvedivo na bilo kojoj političkoj razini. Uvijek se svi bore da svaku odluku prikažu kao svoju, a ne kao rezultat političkog dogovora. U svakom slučaju, ne očekujem ikakve promjene u američkoj vanjskoj politici, a time i u podršci Ukrajini", kazao je Avdagić.
