Premijer Andrej Plenković sudjeluje na izvanrednom summitu Europske unije na kojem čelnici zemalja članica raspravljaju o odgovoru EU-a na rusku invaziju na Ukrajinu, suradnji u području sigurnosti i obrane te o cijenama energije i sigurnosti opskrbe.
Premijer Plenković dao je izjavu za medije iz Bruxellesa.
Premijer je kazao da su pričali o temi energetike, sigurnosti hrane i suradnje na području obrane.
"Hrvatska ima konzistentnu podršku Ukrajini u osudi ruske agresije nastojanjem da političkim, diplomatskim, ekonomskim i drugim oblicima podrške Ukrajini damo maksimalnu potporu", kazao je.
Kazao je i da je za Europsko vijeće u lipnju predviđena rasprava o članstvu Ukrajine u EU.
Govorio je i o dokumentu RePower EU, ali i šestom paketu sankcija protiv Rusije.
"On će ići na niže razine odlučivanja Vijeća, a sastoji se od stavljanja dodatnih osoba na liste, mjerama protiv određenih medijskih kuća koje šire propagandu a dolaze iz Rusije, a odnosi se i na naftu, dogovor o zabrani dovoza ruske nafte", kazao je.
"Što se tiče pitanja sigurnosti hrane i obrane, činjenica da Ukrajina koja je žitnica Europe i dobrog dijela svijeta proizvodi žito za brojne zemlje. Pitanje je izvoza i pražnjenja ukrajinskih skladišta kako bi se to žito distribuiralo u svijetu i izbjegla situacija nedostatak hrane, gladi, potencijalnih konflikata u zemljama Afrike, a pitanje obrane je jačanje zajedničkih napora u smislu nabave i suradnje humanitarnih resursa, svega što se ubrzava", kazao je.
Premijer je komentirao i očekuje li politički dogovor lidera EU oko šestog paketa snakcija.
"Ima par otvorenih pitanja. Sada nakon pregovora koji su se dogodili jučer tijekom popodneva tekst je stabiliziran", kazao je.
Osvrnuo se i na izjavu Viktora Orbana da je naftovod neprihvatljivo rješenje.
"Ne znam što je rekao, to neću komentirati. Mogu reći da je JANAF koji iz Omišlja prevozi naftu prema kontinentu i prema Mađarskoj u cijelosti sposoban donijeti ogromne količine nafte koje su potrebne za mađarske rafinerije. Ta tema suradnje je pitanje o kojem treba voditi računa", kazao je.
Premijer je kazao da je hrvatski stav jasan.
"Mi smo za šesti paket sankcija, postupno napuštanje korištenja fosilnih energenata i za smo da se stvori altenrativna mreža koja će svima omogućiti opskrbne pravce. Kad je riječ o nafti, ništa se ne mijenja do kraja godine, govorimo o tranzicijskim razdobljima u 2023.", kazao je.
Premijer je kazao i su u 100 dana usuglasili pet paketa sankcija, te dali ogromnu količinu pomoći Ukrajini.
"Sada su razgovori o daljnjima paketima. U Versaillesu smo rekli da treba uzeti u obzir specifičnost svake zemlje. Treba uložiti u naftovode, plinovode, napraviti mrežu koja je povezana i funkcionira. Imamo zadaću da svi građani imaju benzina, struje, plina i da nema nestašice. Energetska ovisnost o ruskim energentima se ne može preko noći riješiti zato pregovori traju. Mislim da je smjer dobar", kazao je.
"Nije INA jedina koje treba vakuumsko plinsko ulje, trebaju ga i druge zemlje i dobivaju ga iz drugih zemalja", kazao je premijer.
Kazao je i da postoje razne opcije što se tiče LNG-a, te kazao da je najbolja opcija dodatna investicija kako bi LNG povećao kapacitete i bio najučinkovitiji za Hrvatsku, ali i puno zemalja u susjedstvu.
"Najvjerojatnije ćemo ići u tom pravcu. To smo raspravili sa svim akterima", kazao je.
"Kao što smo ga napravili brzo tako ćemo ga sada upgradeati", kazao je.
"Hrvatska ima priliku biti pravi energetski hub za srednju Europu", kazao je premijer.