Dana 13. prosinca 2003. uspješno je izvedena tajna operacija američke vojske kodnog naziva 'Crvena zora'. Toga dana u skrovištu iskopanom duboko u zemlji u okolici iračkog grada Tirkita pronađen je i uhvaćen Sadam Husein. Bio je to epilog američke invazije na Irak započete devet mjeseci ranije s ciljem svrgavanja Huseinova diktatorskog režima.
Sadam Husein rođen je 1937. u okolici Tirkita, ali već kao desetogodišnjak odlazi živjeti kod ujaka u Bagdad. Iako je upisao pravni fakultet uskoro ga napušta kako bi se posvetio političkom radu kao član stranke BAAS čiji se program temeljio na panarabizmu, sekularizmu i socijalizmu. Nedugo nakon što se Sadam Husein uključio u politiku u Iraku je 1958. proveden vojni udar. Kralj Faisal II je ubijen, a umjesto monarhije proglašena je republika. Međutim, pripadnici stranke BAAS nisu bili zadovoljni novim premijerom, inače vođom puča generalom Abdel Karem Kasemom, pa donose odluku o njegovu ubojstvu.
Za glavnog koordinatora atentata, koji je 7. listopada 1959. trebao biti proveden na ulicama Bagdada, određen je upravo Sadam Husein. Akcija nije uspjela pa Sadam bježi iz Iraka prvo u Siriju, a zatim u Egipat gdje će dovršiti započet studij prava. Upravo će u Kairu 8. veljače 1963. saznati vijest o novom, ovaj put uspješno provedenom pokušaju svrgavanja Kasema. U novo uspostavljenoj vladi stranka BAAS igrati će važnu ulogu zbog čega se i Sadam Husein odlučio vratiti u domovinu. Međutim, stabilnost nije dugo trajala. Potkraj 1963. počinje obračun s pripadnicima BAAS-a što će utjecati i na Sadamovu sudbinu koji je krajem 1964. osuđen na kaznu zatvora iz kojeg dvije godine kasnije ipak uspijeva pobjeći.
Sve se mijenja 1968. godine nakon državnog udara
Napokon, nakon državnog udara provedenog 1968. stranka BAAS preuzima vlast u Iraku, a Sadam Husein postaje prvo podpredsjednik, a jedanaest godina kasnije, 1979., i predsjednik države.
U prvim godinama svog mandata Sadam poduzima niz progresivnih mjera s ciljem uvođenja obaveznog i besplatnog školstva, efikasnog i svima dostupnog sustava javnog zdravstva, iskorjenjivanja nepismenosti, unaprjeđenja životnog standarda Iračana, elektrifikacije zemlje i modernizacije iračke ekonomije. Međutim, njegove autokratske ambicije i netoleriranje bilo kakve kritike učinit će Irak istovremeno zemljom u kojoj su ljudska prava, te političke i medijske slobode sustavno i grubo kršeni. Kako u zemlji Sadam svoju snagu i utjecaj sve češće počinje pokazivati i izvan granica Iraka.
Izgubio Prvi zaljevski rat, ali se održao na vlasti
U rujnu 1980. naredio je napad na Iran čime je počeo Iračko-iranski rat koji će trajati sve do 1988., a u kojemu će ukupno poginuti oko milijun ljudi. Sumnja se da je u borbama protiv iranskih vojnika i pobunjenih iračkih Kurda Sadam naredio i korištenje raznih oblika kemijskog oružja. Tijekom rata Irak se financijski zadužio kod susjednog Kuvajta koji nakon završetka rata počinje zahtijevati povrat duga. U nemogućnosti da izvrši svoju obavezu Sadam Husein naređuje invaziju, a zatim i okupaciju naftom bogatog Kuvajta. Bio je to povod za napad SAD-a i saveznika na Irak 1991., odnosno za Prvi zaljevski rat poznat i pod nazivom „Pustinjska oluja“. Irak je poražen i prisiljen napustiti Kuvajt, ali se Sadam Husein uspio zadržati na vlasti.
Osuđen na smrt, a kazna vješanjem izvršena je tri godine kasnije
Zbog optužbi da nastavlja razvijati oružje za masovno uništenje, te da pomaže terorističke organizacije poput Al-Kaide, SAD sa saveznicima u ožujku 2003. pokreće Drugi zaljevski rat, napada Irak i u kratkom vremenu svrgava režim Sadama Huseina. Irački diktator uspio je pobjeći iz Bagdada, ali je nakon višemjesečnog skrivanja 13. prosinca 2003. pronađen u okolici grada Tirkita. Na sudu je proglašen krivim za brojne ratne zločine i zločine protiv čovječnosti koji su počinjeni tijekom njegove vladavine.
Sadam Husein osuđen je na smrt, a kazna vješanjem izvršena je 30. prosinca 2006. u američkoj bazi Camp Justice u okolici Bagdada.
Sve nastavke serijala XX. stoljeće by Hrvoje Klasić pogledajte OVDJE.
