Dvadeset ekstremističkih džihadiskih ćelija operira trenutno na teritoriju Balkana. Cilj su im teroristički napadi diljem Europe pa tako predstavljaju "inkubator prijetnji sigurnosti" cijeloj Europi.
Talijanske obavještajne službe, kako prenose talijanski mediji, upozoravaju da ovih grupacija najviše ima na teritoriju Kosova, Albanije i BiH, a postoje i u Crnoj Gori, užoj Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, prenosi Blic.
Regrutiraju članove i među migrantima
Prema pisanju talijanskog "Il Tempo", ove ćelije postoje već oko dvije godine, a u posljednje vrijeme primijećena je njihova povećana aktivnost, posebno od početka rata u Izraelu.
Ćelije čine oko 500 povratnika iz ISIS-a, s ratišta u Siriji i Iraku, a stalno se regrutiraju novi članovi, čak i među migrantima koji prolaze Balkanskom rutom prema Zapadnoj Europi.
"U vrijeme otkrića ovih ćelija bilo je preko 1000 boraca koji su tijekom rata u Siriji napustili područje Balkana da bi se pridružili redovima Islamske države. Problem je što se vratilo nešto manje od polovine njih. Oni su sada mogući vektori rizika za europsku i nacionalnu sigurnost, posebno imajući u vidu stečeno vojno iskustvo i ponekad jake veze uspostavljene sa dijasporom u Europi", prenose talijanski mediji saznanja talijanskih obavještajnih službi.
POGLEDAJTE VIDEO: Stručnjak za sigurnost: 'Jedini način da spriječite terorizam je da znate tko, kada i gdje će ga izvršiti'
'Balkanski lavovi'
Talijanski obavještajci upozoravaju i na "glavu" organizacije.
"Među njima se ističu takozvani "Balkanski lavovi", mreža koja ima zadatak ojačati "periferne zglobove" pokreta i pokrenuti nove terorističke akcije u Europi.
Kada se pogleda struktura 20 džihadskih ćelija aktivnih na Balkanu, uglavnom su to grupe salafističkog i vegabističkog podrijetla. Centrale su im u Kosovu, Albaniji i Bosni, ali ne samo tamo. S druge strane, prema talijanskim obavještajnim službama, "glavne karakteristike ovog fenomena određuju transnacionalne i međuetničke mreže, često s europskim vezama". Rizik da ovi ljudi mogu prodrijeti u Europu je, stoga, velik.
Raznolika kriminalna stvarnost
Samo prošle godine, balkanskom rutom prošlo je gotovo 150.000 migranata. Od siječnja do kolovoza ove godine stiglo je 52.000 novih. Prolaze utabanim kopnenim putevima i preko grupa za trgovinu ljudima, lako stupaju u kontakt s ekstremistima. Njihove etničke pripadnosti su različite: od Pakistanaca do Nepalaca, ali ima tu i dugih nacionalnosti, posebno iz Sjeverne Afrike.
"Takva heterogenost odgovara podjednako raznolikoj kriminalnoj stvarnosti", upozoravaju obavještajci i napominju da su države regije već alarmirane ovim podacima.
'Inertni sigurnosni sustavi'
Aleksandar Radić, vojni analitičar, kaže za Blic da, ako je doista "20 ćelija džihada aktivno na Balkanu, onda bi te ćelije već do sada morale biti razbijene".
"Kada biste znali da je 20 ćelija džihada aktivno na Balkanu, to je prvorazredna obavještajna informacija koju ne dijelite s medijima i javnošću, već činite sve da razbijete takve ćelije. Pitanje je i kako se mjere ćelije i šta je uopće ćelija", navodi Radić.
Podsjeća na nedavni karakterističan slučaj u Zvorniku.
"Etnički Bošnjak vratio se iz rata u Siriji i indoktrinirao mladića koji je potom pucao na policajca i ubio ga. Kako se taj mehanizam mogao procijeniti? Vidjeli smo i na primjeru posljednje pucnjave u Bruxellesu da su sigurnosni sustavi dosta inertni. Teško se obraniti od terorizma. Ekstremisti sada biraju šta je oportuno, a šta ne za njih", kaže Radić.
Razlika između samostalnih akcija i organiziranog terorizma
Radić kaže da je potrebno napraviti razliku između samostalnih akcija i organiziranog terorizma.
"Ostrašćeni pojedinac podstaknut atmosferom može izvršiti napad iako nema nikakvog kontakta s terorističkom organizacijom. Sličan slučaj mi smo imali ove godine u Mladenovcu nakon masovnog ubojstva u školi. Poslije takvog napada, recimo, teroristička organizacija može preuzeti odgovornost. Politička odluka Hamasa je bila da 7. listopada masovno zarobi civile kako bi pokušao promijeniti pravila igre koja su do tada vrijedila", pojašnjava Radić koji smatra da Hamasu nije u interesu sada organizirati terorističke napade diljem svijeta.
"Na to ukazuje i činjenica da je Hamas pustio dvije američke državljanke kako bi dobio naklonost SAD-a koji je već pokazao određeno suosjećanje prema žrtvama iz Gaze. Sada je pitanje kako možete tražiti suosjećanje za žrtve u Gazi, a istovremeno aktivirati bombu na nekom aerodromu u Europi", kaže Radić.
'Sudar civilizacija mjeseca i križa'
S druge strane, Marko Nicović, član svjetske asocijacije šefova policije, upozorava da je danas lako aktivirati nekoga za teroristički napad.
"Lako je naći žrtve među muslimanima jer žive u siromaštvu i krive Zapad za takav život. U posljednjih sedam godina stiglo je tri milijuna muslimana, od toga 200.000 njih čine uspavane ćelije ISIS-a. Njihov ekstremizam se sada sve više pojačava nakon rata u Izraelu i stradanja palestinskih civila", kaže Nicović.
Kako kaže, ni naša regija ne može biti mirna u nadolazećem periodu.
"Postoji jedna ćelija Al Kaide koja je i dalje aktivna u Albaniji. Također, muslimanskih ekstremista ima i na Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, BiH i Sandžaku. Problem je što je vrlo teško braniti se od terorizma. Nažalost, svako može kupiti nož i ubiti tri čovjeka. Radi se o sudaru civilizacija mjeseca i križa", zaključuje Nicović.
Treća generacija u Europi, ali i dalje nisu adaptirani
Nicović očekuje da će biti još terorističkih napada diljem svijeta.
"I sam direktor FBI-ja, Christopher Wray, je to rekao prošlog petka na sastanku svjetske asocijacije šefova policije u San Diegu. Tada je upozorio da očekuje više terorističkih napada muslimana na tlu Amerike", kaže Nicović. Kako kaže, pored velikog broja migranata, u Europi se rodila "treća generacija muslimana".
"Bez obzira na to, oni se i dalje nisu adaptirali na život u Europi. Žive izolirani u siromaštvu kao u enklavama, pogotovo u Belgiji i Francuskoj. Sličan problem ima sada i Njemačka u koju je ušlo 1,2 milijuna muslimana iz sjeverne Afrike, Pakistana, Sirije… Svi oni zapadne zemlje vide kao neprijatelje odgovorne za to što žive u siromaštvu. Zbog toga im je lako da se žrtvuju, kako kažu, za Alaha", objašnjava Nicović.
POGLEDAJTE VIDEO: Strah i panika od terorizma. Krive se migranti! No, pravu opasnost predstavljaju teroristi rođeni i odrasli u Europi
Podijeljena Europa
Na europskim ulicama, otkako je Hamas napao Izrael, nasilje raste. Na političkoj razini pak, u zemljama članicama i EU institucijama, nastala je podjela oko stupnja koliko zemlje članice stoje uz Izrael.
Najveći zagovornik Izraela je Njemačka. Sigurnost Izraela je njemački nacionalni interes, što je ponovio i kancelar Olaf Scholz. Podrška Izraelu jednoglasno je podržana u parlamentu.
S druge strane, Ursula von der Leyen, šefica Europske komisije, odmah je bezrezervno stala uz Izrael, a da se prethodno nije, sukladno pravilima i običaju, konzultirala sa zemljama članicama. Jedina članica koja je odmah nakon Hamasova napada stala uz Palestinu i ogradila se od posjeta Ursule von der Leyen Izraelu, bila je Irska. Španjolska je službeno osudila terorističke napade, ali važna španjolska stranka Podemos prozvala je Izrael.
Političke reakcije diljem Europe ovisile su i o tome odakle su građani zapadnoeuropskih zemalja muslimanskih imena. U Njemačkoj, gdje su uglavnom iz Turske, situacija nije ista kao u Francuskoj i Belgiji pa se tako čini se da je generalna politička podrška Izraelu porasla nakon napada.
Organizirano je nekoliko manifestacija podrške Palestini, ali je prošle subote policija u Berlinu raspršila propalestinske demonstracije. Nakon incidenata podrške Hamasu, u Berlinu su zabranjene palestinske marame u školama.
Na suprotnom kraju je Francuska čiji je predsjednik Emmanuel Macron jasno osudio teroristički napad, ali opozicija nije jasna. Kvalifikacija Hamasova napada kao "terorističkog" odmah je izazvala ideološke podjele. Šef najjače lijeve strane Nepokorene Francuske, Jean-Luc Melenchon, tako je odbio nazvati taj čin terorizmom, jer Hamas smatra "palestinskim oružanim snagama".
Francuska je zemlja s najvećom židovskom zajednicom u Europi, ali i najvećom arapskom zajednicom u Europi.
