UNESCO je proširio rezervat biosfere otoka Galapagosa za gotovo 15 milijuna hektara, pa se ono sada proteže i na morski dio arhipelaga, objavilo je ekvadorsko ministarstvo za zaštitu okoliša.
"Članovi međunarodnoga Vijeća za koordinaciju Programa o čovjeku i biosferi, prošli su tjedan u Parizu odobrili prijedlog o proširenju rezervata biosfere za 14,6 milijuna hektara, a njegov novi naziv bit će Rezervat biosfere Galapagosa", stoji u priopćenju ministarstva.
Do danas poznato kao Rezervat biosfere Kolumbova arhipelaga, što je drugi naziv za Galapagos, područje je pokrivalo samo kopneni dio čija je površina iznosila 772.000 hektara.
Odlukom UNESCO-a "ovaj rezervat biosfere postaje jedno od najvećih pomorskih dobara od najvećega međunarodnog značaja", priopćilo je ministarstvo.
Ekvadorski arhipelag Galapagosa, proglašen UNESCO-vom prirodnom baštinom još 1978. godine, nalazi se oko 1600 km od južnoameričke obale. Ondje živi oko 25.000 stanovnika, većinom u gradovima Puerto Ayori, San Cristobalu, Santa Cruzu ... Uglavnom se bave turizmom koji je glavni pokretač gospodarskog rasta, a žive i od poljoprivrede te od mora.
Jedinstvena flora i fauna arhipelaga iznimno su zanimljive znanstvenicima iz cijeloga svijeta.
Otočje je slavno je po velikom broju endemskih vrsta koje je prvi izučavao britanski prirodoslovac Charles Darwin 1835. godine.
Ovo područje mnogi nazivaju "muzejem evolucije", a vjeruje se da je bio nadahnuće za Darwinovu knjigu "Porijeklo vrsta".
Prvi UNESCO-v popis sastavljen je 1978. godine, a sadržavao je tek osam kulturnih i četiri prirodne lokacije među kojima su bili otočje Galapagos, ekvator, Povijesni centar u Krakovu, crkve isklesane u stijenama u Lalibeli u Etiopiji i američki nacionalni park Yellowstone.
