Trump je isto učinio rano u subotu, sa saveznicima Velikom Britanijom i Francuskom, želeći odvratiti sirijskog predsjednika Bašara al-Asada da ponovno upotrijebi kemijsko oružje, no to ga vjerojatno neće srušiti s vlasti.
Brojni glasovi širom američkog političkog spektra poduprli su Trumpovu najnoviju akciju, ali i kritizirali nedostatak šire američke strategije u Siriji koja bi mogla okončati sedmogodišnji rat, s ili bez Asada.
Komentatori propituju poruku iza posljednjih napada, koji su signalizirali da zapadni saveznici neće dopustiti da upotreba kemijskog oružja prođe nekažnjeno, ali su neodlučni kada je riječ o snažnijem angažmanu, iako režim u Damasku puno više Sirijaca ubija bombama bačvama koje baca iz letjelica.
"Da bi dugoročno uspjeli, potrebna nam je sveobuhvatna strategija za Siriju i cijelu regiju", kaže republikanski senator John McCain.
"Zračni udari koji nisu dio neke šire strategije možda su nužni, ali oni sami neće ostvariti američke ciljeve na Bliskom istoku", rekao je McCain, koji je prije godinu dana zazivao agresivniju akciju koja bi onesposobila Asadovu vojsku.
Trump je jasno dao do znanja da želi vratiti oko 2000 američkih vojnika iz Sirije uključenih u kampanju protiv Islamske države, a njegova administracija prekinula je pružati potporu sirijskim pobunjenicima, što dokazuje njegovu želju da se povuče iz te zemlje.
No, u subotu je poslao suprotnu poruku rekavši da su zapadni saveznici spremni "nastaviti s odgovorm" ako Asad ne prestane koristiti zabranjeno kemijsko oružje.
Američki dužnosnik kaže da, dok su glavni savjetnici poput ministra obrane Jima Mattisa uvjerili Trumpa da ne ide s oštrijim mjerama koje je na početku želio tvrdeći da bi to moglo dovesti do eskalacije odnosa s Asadovim saveznikom Rusijom, administracija nije ništa bliže osmišljavanju sveobuhvatne strategije za rat u Siriji.
Dužnosnik, koji je želio ostati anoniman, kaže da je Trump htio nanijeti ozbiljniju štetu Asadovom ratnom stroju, ali se na kraju odlučio samo na ograničavanje njegovih kemijskih sposobnosti, djelomično stoga što su ga podsjetili da se dio domaće javnosti protivi dubljem angažmanu u Siriji.
"Tu mu je kontradikciju teško riješiti", kaže dužnosnik.
Dok je kemijsko naoružanje potpuno stavilo Siriju pod Trumpov radar, stručnjaci ističu kako je malo vjerojatno da će ga netko uvjeriti da u Siriji treba ostati i nakon pobjede nad Islamskom državom.
Nekoliko američkih dužnosnika reklo je da prioritet administracije nije smjena Asada, koji je preživio zahvaljujući obilatoj pomoći Rusije i Irana.
"Još uvijek nema rješenja za problem Asada", kaže Firas Maksad, direktor Arapske zaklade sa sjedištem u Washingtonu. "Asad je uspio, barem u doglednoj budućnosti, i to kapitalizira", dodao je.
Dennis Ross, koji je bio savjetnik za Bliski istok bivšeg predsjednika Baracka Obame, kaže da će zračni napadi neznatno utjecati na ukupnu situaciju u Siriji.
U Trumpovu pristupu, kaže on, "ne radi se o ravnoteži snaga u Siriji. Radi se o Islamskoj državi i odvraćanju Asada od korištenja kemijskog oružja".
"Napadi bi mogli uvjeriti (ruskog predsjednika Vladimira) Putina da zaustavi Asada da koristi kemijsko oružje, budući da je jasno da se mi povlačimo iz Sirije. Napadi ne mijenjaju tu činjenicu", ističe Ross.
Rusija je tri puta proglasila pobjedu u Siriji i blokirala međunarodne napore za političkom tranzicijom i eventualnim Asadovim odlaskom, rekao je Maksad.
"Putin ima političku volju i upornost da ostane u Siriji i to je pokazuje gotovo tri godine", dodao je.
