Najmanje 87.000 žena namjerno je ubijeno 2017., kako u siromašnim tako i u bogatim državama, po podacima UN-a, navodi se u izvješću i pozdravlja napredak nekoliko zemalja koje su donijele učinkovite zakone protiv te pošasti.
Svjetski problem, agresori većinom bližnji
Godine 2017. u Salvadoru je zabilježena jedna od najgorih statistika na svijetu kada je riječ o namjernim ubojstvima žena - ubijeno ih je 13,9 na 100.000, po podacima Ureda UN-a za borbu protiv droga i kriminala. Slijedile su Jamajka (11 na 100.000), Srednjoafrička Republika (10,4, podaci za 2016.), Južnoafrička Republika (9,1, podaci za 2011.) i Honduras (8,4 u 2017.).
Od 87.000 žrtava u 2017. godini, njih 57 posto (50.000) ubili su "supružnici ili članovi obitelji", što je "blago povećanje" u odnosu na 2012., navodi UN.
Više od trećine žena (30.000) ubili su bivši ili sadašnji supružnici, "netko u koga bi u normalnim okolnostima trebale imati povjerenja".
Za 38 posto ubojstava žena odgovorni su njihovi muški partneri, potvrdila je potkraj 2017. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Ta ubojstva "općenito nisu posljedica spontanih ili izoliranih djela, nego ponajprije nakupljanja nasilja povezanog sa spolom" te "posesivnošću, ljubomorom i strahom od napuštanja".
Dakle, po UN-u, "konačna posljedica nakupljanja" tog nasilja "mogla bi se izbjeći".
Azija drži rekord s najvećim brojem žena koje su 2017. ubili njihovi supružnici ili članovi obitelji (20.000), a slijede Afrika (19.000), Sjeverna, Središnja i Južna Amerika (8000), Europa (3000) i Oceanija (300), po podacima UN-a.
Žene u Africi izložene su najvećem riziku da ih ubiju njihovi partneri ili članovi obitelji - 69 posto.
Tragedija ubojstava iz časti u Aziji
Po statistikama UN-a, od 5000 ubojstava iz časti na godinu (koje obično počine bližnji u ime obrane tradicije i često u konzervativnim ruralnim područjima), gotovo 1000 dogodi se u Indiji.
U Pakistanu tako svake godine stradaju stotine žena.
U Afganistanu su od travnja 2011. do kolovoza 2013. zabilježena 243 slučaja ubojstava iz časti.
Velik problem u Aziji su i ubojstva žena zbog sukoba oko miraza, posebice u Indiji i Nepalu.
Silovanja i ubojstva kao ratno oružje
Velik problem su i silovanja žena u ratnim sukobima koja se koristi kao "ratno oružje" kako bi se teroriziralo civilno stanovništvo i razorilo društveno tkivo.
Godine 2014., Islamska država izvršila je potencijalni genocid nad Jezidima na sjeverozapadu Iraka i tisuće njihovih žena pretvorila u seksualno roblje.
Više od 6400 jezida bilo je oteto, a samo 3300 je uspjelo pobjeći ili su bili spašeni. Pronađeno je više od 70 masovnih grobnica.
Na istoku DR Konga, na području regije Kivu, žene i djevojčice često su žrtve spolnog nasilja tijekom i na margini sukoba koji se vode u tom području već 25 godina.
Dobri primjeri borbe protiv ubijanja žena
Španjolska je među prvima donijela poseban zakon protiv te pošasti, uspostavila specijalizirane sudove i uvela nošenje elektroničkih narukvica kako bi se spriječilo približavanje agresora žrtvi. Tu se zemlju redovito ističe kao primjer zbog njezinih napora u borbi protiv ubijanja žena od početka 2000-ih.
Godine 2018. ubijeno je bilo 48 žena, a od početka 2019. godine 46, dok ih je 2003. ubijeno bilo 71.
U Kanadi su u deset pokrajina donijeli akcijske planove protiv nasilja nad ženama. Nevladine organizacije pozdravljaju programe za obrazovanje policajaca.
No ipak svakih šest dana u toj zemlji jednu ženu ubije supružnik, a domorotkinje su šest puta više izložene tom riziku.
Više od 6000 žena i djece svake noći prespava u skloništima kako bi izbjegli obiteljsko nasilje.
Bračno nasilje, koje se doduše smanjuje od 2009., odnijelo je 313 žrtava na 100.000 stanovnika 2017., po nacionalnom institutu za statistiku.
