Prema preliminarnim podacima, umrlo je tisuće ljudi više nego što bi se inače očekivalo nakon što je toplinski val zahvatio jug Europe ovog ljeta. Širom Mediterana intenzitet i trajanje vrućina postaje sve uobičajenija dok se regija zagrijava zbog klimatskih promjena, piše Politico.
Sirakuza na Siciliji postavila je nepotvrđeni novi rekord najviše maksimalne temperature u Europi od 48,8 stupnjeva Celzija, dok je najgori toplinski val u Grčkoj u tri desetljeća donio požare u predgrađu Atene.
Vrhovi temperature koji su se dogodili u lipnju, a zatim od posljednjeg tjedna srpnja do sredine kolovoza, poklopili su se sa skokom broja umrlih u zemljama regije u odnosu na prosjek posljednjih pet godina, prema podacima koje je prikupio Eurostat.
Grčka je od kraja srpnja do sredine kolovoza zabilježila preko 2300 smrtnih slučajeva viška - isključujući registrirane smrti od koronavirusa - u usporedbi s posljednjih pet godina. Samo u prvom tjednu kolovoza zabilježeno je oko 1400 smrtnih slučajeva viška.
Sličan alarmantan trend
U ostalim dijelovima mediteranskog bazena zabilježen je sličan alarmantan trend. Smrtnost u Francuskoj dosegnula je vrhunac sredinom kolovoza, s oko 1500 smrtnih slučajeva više od prosjeka 2016.-2020. tijekom dva tjedna.
Italija je zabilježila nekoliko vrhova smrtnosti u ljetnim mjesecima — najgore je bilo krajem lipnja, s preko 900 smrtnih slučajeva viška u jednom tjednu u usporedbi s nedavnim prosjekom.
"Slika je za nas savršeno jasna", rekla je Paola Michelozzi, epidemiologinja u regionalnoj zdravstvenoj službi Lazija koja je provela daljnju analizu kako bi izravno povezala smrtne slučajeve u Italiji s ekstremnom vrućinom. "Ovaj višak je svakako posljedica toplinskih valova." U Italiji se utjecaj posebno osjetio u južnim gradovima, rekao je.
Michelozzijina analiza također je isključila covid kao moguće objašnjenje za porast viška smrtnosti koji je zabilježen u Italiji. "Procijenili smo odnos između smrti i temperatura, što je jedini način [za mjerenje smrtnosti uzrokovane toplinom]", rekla je. "Dok nam samo promatranje viška smrtnih slučajeva ne daje nikakve informacije o mogućem uzroku, promatranje odnosa [između vrućine i smrti] svakako daje."
Ozbiljni problemi
Stope smrtnosti od koronavirusa u Francuskoj, Italiji i Grčkoj tijekom ljeta bile su relativno niske. U Španjolskoj je zabilježen porast smrtnih slučajeva tijekom vrućina, no sliku je zakomplicirao val smrtonosnih infekcija.
Samo nekoliko dana prije nego što se svjetski čelnici sastanu na COP26 klimatskim pregovorima UN-a u Glasgowu, rezultati su podsjetnik na smrtnu ozbiljnost problema koji su u pitanju.
Toplinski valovi uzrokuju porast hospitalizacija zbog raznih uzroka kao što su toplinski udari, dehidracija, respiratorne i kardiovaskularne bolesti i zatajenje bubrega, kao i problemi mentalnog zdravlja te nesreće koje su češće u ljetnim mjesecima, kao što su utapanje i trovanje hranom.
Podatke treba pravilno analizirati
No, dok je vrućina vjerojatno bila čimbenik povećane stope smrtnosti u zemljama izvan Italije, stručnjaci su upozorili da moraju provesti daljnja istraživanja kako bi mogli sa sigurnošću reći koliko je ljudi umrlo od posljedica povišenih temperatura.
"Ovo je veliki skok, ali podaci se moraju pravilno analizirati kako bi se napravila sigurna procjena", rekao je predstavnik Grčke u Europi za klimatske promjene, Christos Zerefos.
“Ako me pitate na prvi pogled, je li to povezano? Rekao bih da sigurno je, jer se u ovoj godini ništa neće toliko promijeniti da bi opravdalo tu razliku”, rekao je Gerardo Sanchez Martinez, stručnjak za okoliš i zdravlje u Europskoj agenciji za okoliš, pozivajući se na podatke za cijeli bazen. "Ali kao znanstvenik, ne mogu to reći do stvarne analize vremenskih serija."
Smrti dolaze tek kasnije
Također je upozorio da su smrtni slučajevi uzrokovani "toplinskom iscrpljenošću", koji se događaju tijekom ili neposredno nakon toplinskog vala, zapravo manjina. Većina smrti uzrokovanih toplinom događa se tjednima i mjesecima kasnije, jer visoke temperature pogoršavaju prethodne zdravstvene probleme i slabe imunološki sustav tijela.
“To je složena situacija”, rekao je Sanchez Martinez. “Ali kao što vidimo da se ti vrhovi smrtnosti događaju svake godine, to je vrh ledenog brijega stvarne smrtnosti koja se događa.”
Međuvladin panel UN-a za klimatske promjene izvijestio je da je "temperatura mokrog termometra" - mjera koja uzima u obzir i toplinu i vlagu - tijekom europskih ljeta već porasla. Temperatura mokrog termometra pomaže u procjeni učinka visokih temperatura na ljudsko zdravlje jer kako zrak postaje topliji i vlažniji, tijelo se manje može hladiti znojem.
Klima kao u Sjevernoj Africi
Svijet se zagrijao za oko 1 stupanj Celzija iznad predindustrijskog doba. Prema istraživanju EU-a, na 1,5 stupnjeva, za koji se očekuje da će biti probijen u sljedeća dva desetljeća, otprilike svaka peta osoba u Europi doživjet će ekstremni i smrtonosni toplinski val svake godine.
"Ako se modeli znanstvenika provjere i ništa se ne poduzme, onda ćemo za 40 do 50 godina imati klimu kao u Sjevernoj Africi, koja je mnogo lošija za zdravlje od blage mediteranske klime", rekao je Michalis Petrakis, ekolog i bivši direktor Instituta za okoliš Atenskog opservatorija. “To više nije iznimka, događa se gotovo svako ljeto. I događat će se još”, upozorio je Sanchez Martinez, piše Politico.