Finska je desetljećima vodila neutralnu politiku. No, pravdajući se ugrozom zbog rata u Ukrajini, odlučila je što prije pristupiti NATO-u. Nije trebalo proći puno vremena za bijesnu reakciju Kremlja.
U nedjelju bi Moskva mogla poslati još jednu prosvjednu notu, jer je i neutralna Švedska najavila odluku o pristupanju vojnom savezu. Stručnjak za sigurnost Gordan Akrap za HRT tvrdi da su obje zemlje, unatoč neutralnosti, od kraja Hladnog rata znatno unaprijedile svoje vojne sposobnosti i industriju.
Ruska agresija na Ukrajinu, pa i aneksija Krima 2014. samo su dodatno motivirali Finsku i Švedsku da traže zaštitu od ruske aktivnosti u NATO-u, s kojim ionako već desetljećima surađuju. U Finskoj djeluje zajednički europski i NATO centar za borbu protiv hibridnih prijetnji, ali i centar izvrsnosti u kojem se razvijaju modeli i načini obrane.
Rusi glume SSSR
Ulazak u NATO Švedske i Finske samo je znak ujedinjenosti Zapada protiv ruske prijetnje. Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić drži da se Rusija i dalje drži kao imperijalistička sila, odnosno nastoji glumiti Sovjetski Savez i vratiti se na globalnu političku scenu zbog utjecaja u inozemstvu.
"Dovela je do toga da one zemlje koje nisu članice osjećaju izravne prijetnje od strane Rusije, te promišljaju o tome kako dugoročno stabilizirati i riješiti svoju vlastitu sigurnost ne samo radi građana, ne samo zbog prijetnji koji dolaze od Rusije, već zbog funkcioniranja cjelokupnog društva, prije svega gospodarstva", poručio je Avdagić i dodao da Ukrajina nikad nije bila prijetnja Rusiji.
Dopisnik HRT-a iz Bruxellesa Tihomir Vinković poručio je da je Finska zbog svoje odluke već sad pod velikim hakerskim napadima. Gordan Akrap je dodao da svi trebaju biti zabrinuti.
"Može se očekivati razmještaj određenih raketnih sustava Rusije prema granici s Finskom, no, ne može se očekivati da će Rusija postaviti neke kopnene snage, jer su ruske kopnene snage potrošene u ratu u Ukrajini. Da će Rusija pokušati nešto napraviti, hoće", naglasio je Akrap.
'Milanović je stvorio problem'
Predsjednik Zoran Milanović je još ranije najavio da će tražiti od hrvatskog veleposlanika pri NATO-u da stavi veto na članstvo Finske i Švedske. Avdagić je rekao da Milanović nema alata za blokiranje dviju država, ali je napravio veliki problem te mu prijeti mogućnost da vladajuća većina pokrene postupak njegova opoziva. Akrap se nada da će Milanović i Plenković ipak naći zajednički jezik i gledati isključivo hrvatske nacionalne interese.
Situaciju u Ukrajini možete pratiti OVDJE.
