Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko u ponedjeljak je, nakon incidenta s Rusijom kod Krima, potpisao uredbu o uvođenju izvanrednog stanja u narednih 60 dana, no da bi uredba stupila sna snagu treba je potvrditi parlament.
Porošenko je odluku o izvanrednom stanju donio dan nakon što je Rusija pucala i zaplijenila tri ukrajinska vojna broda i njihove posade u vodama oko spornog poluotoka Krima, izazvavši veliki porast napetosti između dvije strane čiji su odnosi ionako ozbiljno narušeni nakon ruske aneksije Krima 2014. neskrivene potpore Moskve proruskim separatistima na istoku Ukrajine, prenose agencije.
Ukrajina je u ponedjeljak kao odgovor na akciju Rusije stavila vojsku u stanje pripravnosti.
Očekuje se da će parlament o izvanrednom stanju raspravljati predvečer, a predsjednikovu uredbu je već jednoglasno podržao parlamentarni odbor. U uredbi je navedeno 11 mjera koje bi se morale provesti, uključujući mobilizaciju rezervista, organiziranje protuzračne obrane za važne državne institucije te pojačati mjere kibernetičke sigurnosti.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Pavlo Klimkin je rekao da Ukrajina zadržava pravo da se brani protiv Rusije te ne isključuje daljnju agresiju Moskve bilo na kopnu ili moru.
Ruski pogranični brodovi zaplijenili su u nedjelju dva manja broda ukrajinske mornarice i tegljač pošto su otvorili vatru i ranili nekoliko ukrajinskih mornara, što je najozbiljniji sukob između Moskve i Kijeva zadnjih godina.
Moskva je prije toga zapriječila prolaz kroz Kerčka vrata pored anektiranog Krima kako bi spriječila da brodovi iz Crnog uđu u Azovsko more te kazala da je mala flotila ignorirala upozorenja da se zaustavi i izvodila opasne manevre.
Rusija je u napadu na ukrajinska plovila zatočila 24 mornara, od kojih su trojica ranjena, potvrdila je ruska povjerenica za ljudska prava Tatjana Moškalkova.
Ukrajinsko vojno osoblje "brutalno je zatočeno, suprotno međunarodnom pravu", rekao je ukrajinski predsjednik Porošenko na sastanku vijeća za nacionalnu sigurnost.
Ruske vlasti moraju ih "odmah predati ukrajinskoj strani zajedno s brodovima i osigurati smirivanje situacije", dodao je predsjednik.
No, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov za incident optužuje Ukrajinu kako bi se opravdale nove sankcije protiv Moskve. Rusija je također uputila Ukrajini oštro upozorenje da će "odlučno spriječiti pokušaje narušavanja svoje sigurnosti i suverenosti".
Ministarstvo vanjskih poslova je u priopćenju optužilo Kijev da u "koordinaciji s Europskom unijom i SAD-om provodi politiku kojoj je cilj izazvati sukob s Rusijom".
EU traži da Rusija oslobodi ukrajinske mornare i vrati brodove.
Glasnogovornica Europske komisije istaknula je da Unija ne priznaje rusko pripojenje Krima i da Rusija mora hitno deblokirati Kerčka vrata.
"Ovu stvar uzimamo jako ozbiljno", rekla je glasnogovornica.
Poteze Moskve osudio je i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.
"Ruske vlasti moraju osloboditi ukrajinske mornare, vratiti brodove i suzdržati se od daljnjih provokacija", rekao je Tusk nakon telefonskog razgovora s Porošenkom.
"Europa će ostati jedinstvena u potpori Ukrajini", naglasio je.
Rusija je pripojila Krim 2014. i tada je izgradila dugačak most koji povezuje taj poluotok s južnom Rusijom i premošćuje Kerčka vrata - uski vodeni prolaz koji vodi od Crnog mora do Azovskoga mora, gdje se nalaze dvije ukrajinske važne luke.
Međusobni sporazum daje i Rusiji i Ukrajini pravo korištenja Azovskog mora, koje leži između njih i povezano je uskim Kerčkim vratima s Crnim morem.
S obzirom na odnose koji su osjetljivi nakon ruskog pripojenja Krima i rusku potporu proruskoj pobuni u istočnoj Ukrajini, postoji rizik da bi incident mogao dvije zemlje gurnuti prema širem sukobu i vjerojatno će obnoviti pozive Zapada na još sankcija Rusiji.
