Muškarci i žene u zaštitnim odijelima, plinskim maskama, rukavicama i gumenim čizmama u srijedu su polijevali volontere koji su predstavljali ozračene žrtve, vozili su ih na kolicima po parkiralištu supermarketa u gradu Zaporižja i provodili kroz medicinski šator na nosilima privezanim za pokretnu traku, javlja Daily Mail. Vježbu su nadgledali visoki dužnosnici, koji su željeli vidjeti koliko bi regija bila spremna u slučaju najgoreg scenarija. "Naravno da smo zabrinuti. Situacija se dramatično promijenila kada su Rusi 5. kolovoza počeli granatirati to područje", rekao je ukrajinski ministar energetike Herman Haluščenko za BBC.
Tu su bile kolone automobila i ljudi s punim koferima. Jedna od njih je Olena, koja je došla iz grada Enerhodara u kojem se nalazi nuklearna elektrana. "Strašno je, jako strašno, granatiranje traje cijelo vrijeme", kaže. "Bilo je mnogo eksplozija i postalo je preopasno ostati tamo", "Nisam htio otići od kuće, ali nisam imao izbora", govore pojedinci. Ovo parkiralište predstavlja Ukrajinu koja kontrolira ono što može. Nesposobna natjerati Ruse da izađu iz najveće europske nuklearne elektrane, zemlja se umjesto toga pokušava pripremiti za najgore, ako do toga dođe.
Najava indicenta uoči dolaska šefa UN-a i Erdogana u Ukrajinu
U slučaju eksplozije u nuklearnoj elektrani Zaporižja - koja se ne nalazi u istoimenom gradu pod kontrolom Ukrajine već nekih 48 kilometara niz rijeku Dnjepar na teritoriju pod ruskom okupacijom - ovo parkiralište bi djelovalo kao prihvatni centar za tisuće ljudi zahvaćenih neposrednom katastrofom. Vježbe su održane samo nekoliko sati prije nego što je glasnogovornik ruske vojske, general-pukovnik Igor Konašenko, izdao zlosutno upozorenje da će se u petak dogoditi 'provokacija' u nuklearki tijekom posjeta šefa UN-a Antonia Guterresa i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana Ukrajini. Konašenko je rekao da će Rusija biti okrivljena za ono što je nazvao "katastrofom koju je napravio čovjek".
Znanstvenici s Ukrajinskog hidrometeorološkog instituta simulirali su širenje radijacije u slučaju nuklearne katastrofe u elektrani Zaporižja, najvećem nuklearnom reaktoru u Europi. Ustanovili su da bi u slučaju vremenskih uvjeta iz prijašnjih par dana radioaktivni materijal mogao dospjeti sjeverno čak do Baltičkog mora te se usput nadviti nad Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom i Bjelorusijom. U smjeru zapada došao bi do Moldavije, Rumunjske, Srbije, Slovačke, Mađarske i Češke, piše The Guardian.
Rusko Ministarstvo obrane u četvrtak je optužilo Ukrajinu da u petak planira "provokaciju" u nuklearnoj elektrani Zaporižja. Moskva tvrdi da ukrajinsko topništvo planira otvoriti vatru na elektranu kako bi potom Kijev optužio Rusiju za izazivanje nuklearnog incidenta. Rusko ministarstvo također tvrdi kako nema teškog ruskog naoružanja kod nuklearke, kao ni na obližnjem području. "Tamo se nalaze samo jedinice koje osiguravaju područje", naglašava se u priopćenju. Ministarstvo je istaknulo kako "ruske oružane snage poduzimaju sve potrebne mjere za sigurnost nuklearne elektrane Zaporižja".
Kijev, s druge strane, tvrdi da je Moskva nuklearnu elektranu - najveću u Europi - pretvorila u vojnu bazu te uskladištila eksploziv u i oko reaktora i da priprema napad pod "lažnom zastavom". Ukrajinski nuklearni regulator kaže da je ruski zapovjednik zadužen za elektranu rekao svojim vojnicima da moraju biti spremni dići nuklearku u zrak radije nego dopustiti Ukrajini da je ponovno preuzme.
Rusi prijete zatvaranjem nuklearke 'ako Ukrajina nastavi s napadima'
Rusko ministarstvo obrane objavilo je i da bi Rusi mogli zatvoriti nuklearku ako ukrajinske snage nastave granatirati postrojenje, što Kijev niječe. Na brifingu, čelnik ruskih obrane od radioaktivnih, kemijskih i bioloških napada Igor Kirilov rekao je da je rezervni sustav podrške u elektrani oštećen u granatiranju. Kirillov je naglasio da bi u slučaju nesreće u nuklearnoj elektrani radioaktivni materijal prekrio Njemačku, Poljsku i Slovačku.
Radi sigurnosti nuklearke i omogućavanja inspekcije, Antonio Guterres i SAD prošlog su četvrtka pozvali na uspostavljanje demilitarizirane zone oko elektrane, a glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u srijedu je pozvao na "hitnu" inspekciju Međunarodne agencije za atomsku energiju.
U svom noćnom videoobraćanju u srijedu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij ponovio je svoj zahtjev da ruska vojska napusti elektranu, naglašavajući da "samo apsolutna transparentnost i kontrola situacije u i oko nuklearne elektrane Zaporižja može jamčiti postupni povratak na normalnu nuklearnu sigurnost za ukrajinsku državu, međunarodnu zajednicu, i Međunarodnu agenciju za energiju (IAEA)". Rusija je taj zahtjev odbila.
"Nemoguće je osigurati sigurnost nuklearne elektrane dok su tamo ruske okupacijske snage", rekao je Denis Monastirskij, ukrajinski ministar unutarnjih poslova. "To je ključan problem koji bismo svi trebali razumjeti", dodao je.
Pregovori o okončanju rata diplomatskim putem, sigurnosti nuklearke i prijevozu žita
Guterres i Erdogan danas bi trebali stići u Lavov kako bi razgovarali o situaciji oko elektrane i mogućnosti slanja tima međunarodnih inspektora koji bi osigurali njezinu sigurnost. Erdoganu je ovo prvi posjet Ukrajini od početka rada, a njegov ured potvrdio je da će turski predsjednik razgovarati i o sporazumu o žitu kao i o načinima za okončanje rata diplomatskim putem. Ranije ovog mjeseca, turski predsjednik sastao se i s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom radi istog pitanja.
Glasnogovornik UN-a Stephane Dujarric rekao je novinarima da će Guterresovo putovanje u Ukrajinu omogućiti "da se iz prve ruke vide rezultati inicijative koja je toliko važna za stotine milijuna ljudi." Dodao je kako očekuje da će na razgovorima u četvrtak biti istaknuta "potreba da se nađe političko rješenje" za rat.
Preusmjeravanje energije na Krim
Rusija je nuklearku Zaporižja okupirala u ožujku, nakon što su njezine snage okupirale Krim i preuzele kontrolu nad velikim područjem južne Ukrajine. Međutim, upozorenja o sigurnosti elektrane pojačana su posljednjih tjedana uslijed pokušaja Rusije da nuklearku isključi iz glavne ukrajinske elektroenergetske mreže, kako bi njezinu energiju preusmjerila na Krim, kao i uslijed najavljene velike ukrajinske protuofenzive da ponovo preuzme jug zemlje.
SAD, Albanija, Francuska, Irska, Norveška i Britanija zatražile su od Vijeća sigurnosti UN-a da se sastane 24. kolovoza kako bi raspravljalo o utjecaju rata u Ukrajini. Niz eksplozija u vojnim bazama i skladištima streljiva u proteklom tjednu na Krimu, crnomorskom poluotoku koji je Rusija pripojila 2014., sugerirao je pomak u sukobu odnosno, da je Ukrajina očito sposobna udariti dublje u teritorij pod ruskom okupacijom, smatraju dužnosnici. Međutim, Rusija je za napade okrivila diverzante, dok Ukrajina nije službeno preuzela odgovornost, iako je dala nagovijestiti odgovornost za eksplozije.
