Francuski predsjednik Emmanuel Macron u sljedećih sedam godina želi povećati vojne izdatke na 413 milijardi eura. Konačno glasovanje o vojnom proračunu očekuje se prije 14. srpnja, nacionalnog dana Francuske.
Kritičari, međutim, smatraju da takvo povećanje potrošnje od 30 posto ne uzima u obzir situaciju na terenu u Ukrajini. Uslijed ruske invazije na Ukrajinu došlo je, naime, do velike uporabe topništva i raketa, ali čini se da francuski vojni proračun - o kojem će Narodna skupština početi glasati ovoga tjedna - još uvijek uzima u obzir model koji je postojao prije rata, odnosno podrazumijeva smanjenje naoružanja poput tenkova i oklopnih transportera, a istovremeno predviđa veću potrošnju za nuklearno odvraćanje Francuske i ulaganje protiv novih porijetnji iz svemira, cyber prostora i oceana.
“Mnogi su ljudi zagovarali … više borbenih tenkova Leclerc, više borbenih zrakoplova Rafale kako bi mogli ojačati istočni bok NATO-a. Ali to nije francuska logika", kazao je za Politico Pierre Haroche, pariški istraživač obrane na londonskom Sveučilištu Queen Mary dok Michel Goyi, francuski vojni savjetnik i umirovljeni vojni pukovnik, smatra kako novi vojni proračun, za razdoblje od 2024. do 2030., pokazuje da se Francuska – jedina EU članica s nuklearnim oružjem - ne priprema za mogućnost velikog kopnenog sukoba.
“Suština je da nas naša nuklearna vatrena moć štiti od ukrajinskog scenarija. [Umjesto toga] pokušavamo se projicirati naprijed i biti sposobni pridružiti se zračnoj i pomorskoj koaliciji predvođenoj SAD-om”, kazao je Goyi.
Nastavak visoke ovisnosti o SAD-u
Tri godine trošenja javnog novca za ublažavanje covid krize suočile su francusku vladu s visokom inflacijom, proračunskim pritiskom i ogromnim javnim dugom. Iz tog razloga, zemlja se tradicionalno oslanja na svoje nuklearne snage umjesto na masovno povećanje konvencionalnih vojnih snaga.
Smanjeni francuski planovi nabave u oštrom su kontrastu s Poljskom, nenuklearnom državom koja graniči s Ukrajinom i Rusijom te ima ambiciju stvoriti najveću konvencionalnu vojsku u Europi. Francuska vlada planirala je obnoviti 200 glavnih borbenih tenkova Leclerc do 2030. Prema novom planu, ta brojka pada na 160. Ukrajina također traži od Francuske da donira neke od tih tenkova, ali u pitanju je transfer koji Pariz još nije odobrio. Također, očekivalo se da će francuske zračne snage do 2030. imati 185 borbenih zrakoplova Rafale, ali dobit će ih samo 137. Francuska će također ciljati na 200 oklopnih vozila Jaguar umjesto njih 300; te oko 1300 oklopnih transportera Griffon umjesto njih preko 1800.
Izvršna vlast iznijela je amandmane prije ovotjednog glasovanja, obvezujući se na kupnju više vozila Jaguar i Griffon kako bi zamijenila opremu doniranu Kijevu. Međutim, taj napor neće biti financiran iz višegodišnjeg proračuna, jer vlada inzistira na tome da za svu opremu oružanih snaga još uvijek vrijede izvorni ciljevi za 2035.
"S međunarodnim kontekstom i ratom na pragu, u redu je objasniti da je odvraćanje važno, ali važno je i konvencionalno [ratovanje]", kaže Cédric Perrin, zastupnik iz konzervativne stranke Les Républicains i potpredsjednik Senata za obranu i odbor za vanjske poslove. Objašnjava da bi odgađanje opremanja francuskih oružanih snaga ograničilo i kapacitet zemlje da dostavi oružje Ukrajini.
Međutim, Francuska nije jedina koja važe teške odluke: sa sličnim kompromisima suočavaju se i druge europske zemlje. Ujedinjeno Kraljevstvo — također nuklearna sila — usprkos nedavnom porastu vojnih troškova također razmišlja o rezovima u kopnenim snagama, dok je Njemačka najavila da će krenuti u povećanje Zeitenwende obrambenog proračuna od 100 milijardi eura (većina tog novca još uvijek nije dodijeljena). Sve bi to europskim zemljama moglo otežati ispunjavanje NATO-vog cilja o visokoj priravnosti 300.000 vojnika i tako ostaviti Stari kontinent u ovisnosti o američkoj vojsci.
'Imamo problema s rijetkim materijalima'
Dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij prošloga tjedna boravio u Parizu kako bi se sastao s Macronom i pokušao osigurati više oružja i lakih tenkova za svoju zemlju, čini se da francuski vojni proračun gleda izvan istočne Europe - na rastuće napetosti između Kine i SAD-a.
“Proračunski planovi odražavaju stvarnu stratešku viziju, ne kratkoročnu, već dugoročnu. Razmišljamo o indo-pacifičkoj regiji, o oceanima”, rekao je Philippe Maze-Sencier, geopolitički analitičar iz Hill+Knowlton Strategies. “Tko u Europi razmišlja o tome? Imamo problem s rijetkim materijalima i znamo da oceanske dubine imaju rudarske resurse."
U sljedećih sedam godina Francuska namjerava potrošiti 5 milijardi eura na izgradnju novog nosača zrakoplova koji će zamijeniti Charles de Gaulle, a višegodišnji plan nastojat će obuhvatiti i ono što je ministar oružanih snaga Sébastien Lecornu nazvao "novim područjima sukoba i militarizacije" — svemir, oceani i kibernetika.
Pariz do 2030. želi uložiti 6 milijardi eura u svemir, 4 milijarde eura u cyber područje - čak 300 posto više - te 5 milijardi eura u obavještajne službe.
"Stojimo uz ove izbore", kazao je početkom svibnja Lecornu senatorima. "Hitno je djelovati, a to je važnije za našu kolektivnu sigurnost nego da odgodimo isporuku nekoliko Griffon vozila za godinu ili dvije", naglasio je.
Takva odluka zadržat će Francusku u poziciji gdje nastoji svoju tradicionalnu ambiciju - da bude moćni igrač koji reagira na najveći sukob u Europi od Drugog svjetskog rata - balansirati sa Macronovom nadom u jaču Europu, neovisniju o Sjedinjenim Američkim Državama.
