Meso divljači je tradicionalni izvor hrane u mnogim ruralnim područjima, ali u zadnje vrijeme komercijalni lov ostavlja šume i ostala staništa pustima.
Analitičari upozoravaju kako bi, ukoliko se ništa ne poduzme, bez hrane moglo ostati na stotine milijuna ljudi koji se oslanjaju na meso divljači kako bi preživjeli. Trenutno je u tijeku najveće masovno izumiranje vrsta otkako je udar meteora izbrisao dinosaure s lica zemlje. Životinjske vrste sve brže nestaju, ljudi uništavaju divljinu, a ni stoka ne pomaže toj situaciji.
301 vrsta sisavaca je ugrožena
Autori analize koristili su se crvenom listom Međunarodnog saveza za očuvanje prirode kako bi otkrili kopnene sisavce koji su najugroženiji zbog lova na hranu. Tako su došli do brojke 301, što iznosi sedam posto svih kopnenih sisavaca te četvrtinu svih ugroženih sisavaca. Ostali su ugroženi zbog nestanka prirodnih staništa ili lova iz drugih razloga.
301 vrsta uključuje 168 primata, 73 kopitara, 27 šišmiša, 12 mesoždera, 26 tobolčara i 21 vrsta glodavaca. Tu je i svih 8 vrsta pangolina, odnosno ljuskavih mravojeda, što posebno brine stručnjake jer se radi o svih osam vrsta koje su pod međunarodnom zaštitom najviše razine.
'Možda će vas usrećiti očuvanje staništa, ali ako je ono skroz izlovljeno, to je pirova pobjeda. Broj lovaca je porastao, a ceste idu do najudaljenijih područja, tako da nema utočišta. Postaje komercijalno isplativo trgovati nečim što je prije bilo samo hrana. Na primjer u Kamerunu možete vidjeti flotile taksija kako rano ujutro idu u veoma udaljena područja i vraćaju se puni mesa divljači', rekao je profesor David Macdonald sa Oxfordskog sveučilišta i jedan od autora istraživanja.
Stradavaju i životinje koje se ne jedu
Procijenjeno je da je 2011. godine ulovljeno otprilike šest milijuna tona divljači. Samo iz Amazone godišnje se izlovi 89.000 tona mesa, u vrijednosti od oko 200 milijuna dolara. Meso se i krijumčari pa se procjenjuje da se samo pariškim aerodromom prokrijumčari oko 260 tona godišnje.
Životinje se vrlo često hvataju u klopku, uz pomoć žica u kojima završavaju razne vrste životinja, pa i one koje se ne jedu. Macdonald kaže da je vidio kako su u zamkama postavljenima za divljač nalazili mrtve lavove.
Prijeti nam poremećaj ravnoteže ekosustava
Izumiranje ugroženih sisavaca dovelo bi do poremećene ravnoteže ekosustava - znanstvenici upozoravaju kako gubitak populacije tih vrsta ugrožava živote i prehranu stotina milijuna ljudi koji žive na ruralnim područjima.
Macdonald smatra kako treba napraviti razliku između ljudi koji jedu meso divljaći jer nemaju druge hrane te ljudi koji žive u gradu i željni su takve vrste mesa.
Istraživači smatraju da se problem može riješiti većom pravnom zaštitom vrsta, uključivanjem lokalnih zajednica te osiguravanjem alternativnih izvora hrane i boljeg obrazovanja i planiranja obitelji.
